Opomene kao izvor zarade na potrošačima

Svima vam se vjerojatno dogodilo da vam je došla pisana opomena od mobilnog operatera na kućnu adresu te da su vam zaračunali određenu svotu, koja je bila viša od troškova slanja same opomene. To se dogodilo mnogima i zbog toga smo odlučili istražiti u čemu je tajna ili je ona zapravo vidljiva, a riječ je jednostavno o – zaradi. 

Udruga Potrošački forum nam je komentirala problem opomena. "Što se tiče opomena za telekomunikacije, mi nismo imali prigovora. Samo su nam se ljudi javljali zbog opomena banaka. Ali, vidimo problem u tome što pitanje opomena nije zakonski regulirano. Nigdje ne piše točno koliko treba proći da se nakon dospijeća opomena pošalje opomena. Naprimjer neki mobilni operateri šalju opomenu nakon mjesec dana, dok banke naprimjer samo tri dana od neplaćenog računa. Također, nije regulirano kolika treba biti visina opomena kao ni učestalost slanja. Mi želimo da se to regulira kako bi se građani zaštitili. Dana su neka obećana Vlade da bi se nešto moglo regulirati, ali to tek treba vidjeti." 

Može se zaključiti kako zapravo operaterima zakon olakšava jer mogu odrediti svoje pravilnike koji se trebaju poštivati jer drukčije zakonom nije utvrđeno. Odgovor od mobilnih operatera na ovu temu nismo dobili, ali sudski vještak za telekomunikacije, Đuro Lubura, nam je rekao kako zakon omogućava naplaćivanje opomena, ali s druge strane takav čin nije moralan. 

"Kada je riječ o opomenama, možemo se reći da je to zakonit postupak, ali ne i moralan. To nije kazna da se toliko naplaćuje, ali ispada na kraju da to i jest kazna. Vipnet naplaćuje najviše opomene od 25 kuna, T-mobile 9 kuna dok Tele2 ne zaračunava. S tim da se prva opomena u dvanaest mjeseci ne naplaćuje. Takva vrsta naplaćivanja je postala dodatni izvor zarade te današnji propisi koji su na snazi to ne reguliraju i svatko može naplatiti koliko želi. Zasad nema naznaka da će se išta promijeniti po tom pitanju te je takva situacija prisutna i na svim drugim tržištima, pogotovo kada govorimo o bankama. Najvažnije je upozoriti korisnike i upoznati ih sa svim onim što potpisuju kako se ne bi iznenadili."  

Jadranka Kolarević, predsjednica udruge "Potrošač", rekla je za Večernji list: " Umjesto gospodarskih aktivnosti razvila se nečuvena kreativnost u stjecanju prihoda bez zakonske osnove. Opomene su postale sredstvo za stjecanje prihoda, pri čemu svaki poslovni subjekt određuje svoju cijenu, dok Zakon o obveznim odnosima ne poznaje tzv. opomenu kao instrument u naplatnim poslovima."

Hrvatska je potpisala Pristupni ugovor s EU i pri tome prihvatila cijeli niz ozbiljnih obveza, među kojima je "Ubrzana integracija hrvatskog sustava u sustav zaštite potrošača i zdravlja EU.

"Proračunsko izdvajanje za provedbu „Nacionalnog programa zaštite potrošača“ za 2012. godinu iznosi oko 2,100.000 kuna za cijeli sustav, što iznosi 0,47 kuna po stanovniku i ispod je najnižih izdvajanja u EU", rekla je  Kolarević.

"Potrošač" traži žurnu promjenu aktualnog modela financiranja područja zaštite potrošača i zdravlja i njegovo približavanje praksi EU-a. 

Dok se nešto ne poduzme, jedino vam preostaje da na vrijeme plaćate račune ili izaberete onog operatera koji naplaćuje najmanje opomene ili ih uopće ne naplaćuje kako bi izbjegli dodatne troškove.