Tko radi, taj i griješi, ali i zbog straha od otkaza skriva greške

Čak 49 posto hrvatskih zaposlenika izjavilo je da su odmah priznali kad su pogriješili na poslu te preuzeli odgovornost, pokazalo je istraživanje portala MojPosao. Smatraju da se tako ponašaju odgovorni zaposlenici, a i važno im je da ne izgube povjerenje poslodavca. Vjeruju i kako su posljedice mnogo manje i za zaposlenika i za tvrtku ako se pogreška odmah prizna. A upravo je način na koji se zaposlenici nose s pogreškama često važniji od toga što su pogriješili. Većina zaposlenika vidi pogreške kao nešto loše pa rade sve kako bi odvratili pozornost od njih i kako bi se “spasili”. No tako samo propuštaju priliku da nešto nauče. Tako je 43 posto hrvatskih zaposlenika reklo da su zataškali pogrešku. 

To su napravili jer su je uspjeli ispraviti prije nego što je itko za nju saznao, a neki radnici vjeruju kako ne cijene svi šefovi iskrenost pa radije prikrivaju pogreške kako ne bi snosili teške posljedice. Tu su uvijek i oni zaposlenici koji se boje otkaza, pa izbjegavaju priznati da su pogriješili. Neki pogrešku priznaju tek kad nadređeni saznaju za nju, a dotad se prave kao da se nije ni dogodila. Mali postotak radnika može se pohvaliti da nikad nije pogriješio na radnome mjestu.

Prikrivanje vuče posljedice

Zataškavanje pogrešaka iz bilo kojeg razloga se ne preporučuje. Ako šef sazna da ste pokušali sakriti problem od njega, možete trajno izgubiti njegovo povjerenje. A to će možda potaknuti šefa i da počne “njuškati” što ste mu sve prešutjeli. 

Ma pogreška nije strašna

Ako se ponašate kao da to što ste pogriješili nije ništa strašno, nadajući se da će se tako i šef ponašati, varate se. Od pogreške će ga više uznemiriti to što vam nije stalo. Nećete je učiniti manje uočljivom, ali ćete pokazati da ne znate preuzeti odgovornost.

Prikrivanje vuče posljedice

Zataškavanje pogrešaka iz bilo kojeg razloga se ne preporučuje. Ako šef sazna da ste pokušali sakriti problem od njega, možete trajno izgubiti njegovo povjerenje. A to će možda potaknuti šefa i da počne “njuškati” što ste mu sve prešutjeli. 

Ma pogreška nije strašna

Ako se ponašate kao da to što ste pogriješili nije ništa strašno, nadajući se da će se tako i šef ponašati, varate se. Od pogreške će ga više uznemiriti to što vam nije stalo. Nećete je učiniti manje uočljivom, ali ćete pokazati da ne znate preuzeti odgovornost.

Šefove zanimaju uglavnom posljedice

Kad saznaju za pogrešku, šefovi razmišljaju o puno većim mogućim posljedicama koje pogreška može imati za tvrtku, a ne pojedinca. Zanima ih je li se pogreška dogodila zbog loših radnih navika, pogrešaka u sustavu, pristupu poslu ili je samo izolirani incident. 

Tko prizna, pola mu se oprašta...

Većina zaposlenika misli da će ih šefovi uzeti na zub zbog pogreške, no istina je da više razmišljaju o tome kako su im zaposlenici rekli za pogrešku te kako će je ispraviti. Zato čim shvatite da ste pogriješili, priznajte to šefu i ispričajte se. Čak i ako se pogreška još nije dogodila, ali znate da je neizbježna, recite to nadređenom na vrijeme jer nijedan šef ne voli neugodna iznenađenja. Tako ćete mu pokazati da imate samopouzdanja priznati pogrešku pa će poštovati iskrenost. Nikad ne tražite izgovore i ne branite se jer će šef sigurno loše reagirati. Tako mu pokazujete da ste krivi, ali niste odgovorni. Razmislite kako je došlo do pogreške i to mu kažite. Sigurno će cijeniti vaš trud da otkrijete što je pošlo po zlu i to spriječite u budućnosti. 

A nema šefa koji ne voli radnike koji preuzmu inicijativu. Stoga čim otkrijete pogrešku i odlučite mu to reći, dođite mu s planom kako ćete je ispraviti, koliko će to potrajati, ali i stajati. Također, pokušajte riješiti problem u slobodno vrijeme.

Ne bojte se tražiti pomoć

Ako ne znate kako popraviti pogrešku, zatražite pomoć od kolega ili šefa. Pogrešno rješavanje problema samo ga može pogoršati, a vaši kolege možda su se “susreli” s pogreškom pa imaju jednostavno rješenje.

Bolje spriječiti nego liječiti

Nakon što ste ispravili pogrešku, analizirajte što se dogodilo te što biste mogli učiniti kako biste spriječili njezino ponavljanje u budućnosti. Ako ne shvatite uzroke, vjerojatno ćete je ponoviti.

Spašavanjem sebe gubi se povjerenje kolega

Ne krivite druge za pogreške - čak i ako to nije vaša pogreška. Igranjem igre “tko je kriv” samo ćete izgubiti povjerenje kolega, a i riskirate da od vas naprave “žrtveno janje” za moguće pogreške u budućnosti. Radije je prikažite kao timsku te svi zajedno preuzmite krivicu i odgovornost za poslovne postupke.

Samokritike nisu dobre

Nemojte se kritizirati zato što ste pogriješili. Kolege bi mogle početi misliti da vam nedostaju određene sposobnosti te da niste dovoljno dobri za posao. Ispričajte se i njima te zaboravite da se pogreška uopće dogodila. 

Zabranjeno je “tugovati”

Iskoristite pogrešku kako biste naučili i postigli nešto novo. A tako će vam se i povećati samopouzdanje. Ako nastavite razmišljati o njoj te počnete sve gledati negativno, velike su šanse da ćete to ponoviti u budućnosti. 

Ugled važniji od odgovornosti

Neki zaposlenici jednostavno odbijaju priznati pogrešku zato što misle da nisu pogriješili ili se boje da će to negativno utjecati na njihov ugled i položaj u tvrtki. No ljudi su tolerantniji kad se pogreške priznaju.