Život na kredit Hrvatsku vodi u dužničko ropstvo

Ako je domaća potrošnja veća od prozvodnje, tj. ako zemlja više uvozi nego što proizvodi, stvara se neravnoteža između financijskog i realnog tržišta te dolazi do krize, objašnjava mr. sc. Tomislav Ćorić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Veća potrošnja od proizvodnje ocrtava se i na tržištu kapitala (trgovina dionicama, vrjednosnicama, obveznicama). Ako cijena dionica raste brže od vrijednosti tvrtke koja ih je izdala, stvara se financijski “balon” koji puca ako se vrijednosni papir pokuša pretvoriti u realnu imovinu. Tako nastaje burzovna kriza koja vodi u gospodarsku. Posljedica trošenja iznad vlastitih mogućnosti je povećavanje vanjskog duga zemlje jer je novac koji građani troše posuđen iz iznozemstva. Ako se vanjski dug više ne može vraćati, kamate rastu, inozemstvo više ne posuđuje novac, gospodarstvo zemlje “stoji” i dolazi do dužničke krize. Jedini izlaz iz takve situacije je ulaganje u prozvodnju te nova ekonomska politika koja će promijeniti stav građana i osvijestiti ih da više ne mogu trošiti više nego što proizvode, tj. da je život “na kredit” put u dužničko ropstvo, kaže mr.sc. Ćorić.
>>>Američka kriza posljedica je burzovnih malverzacija koje su rezultirale “jeftinim” kreditima za koje nije bio potreban jamac, polog niti dokaz financijske sposobnosti. To je prouzročilo pad cjena nekretnina, smanjenu potrošnju, otpuštanja...
>>>Svjetska ekonomska kriza može se riješiti ulaganjem u nove tehnologije i izvore energije, kaže mr. sc. Ćorić. S obzirom da Hrvatska nema takve mogućnosti, treba ulagati u grane koje se temelje na prirodnom bogatstvu.
>>>hrvatski odgovor na krizu trebao bi biti ulaganje u gospodarstvo i smanjivanje vanjskog zaduživanja