Znanstveno je dokazano kako novac ne može kupiti sreću

Novac može tek kratkoročno utjecati na sreću te, suprotno uvriježenom mišljenju ljudi, bolja ekonomska situacija ne utječe na zadovoljstvo životom, pokazala je studija provedena u desecima zemalja diljem svijeta. Ipak, u pojedinim zemljama bogatiji su se ljudi pokazali sretnijima od onih siromašnih, što se objašnjava osjećajem ugode koji proizlazi iz bolje zarade te iz osjećaja postignuća, a ne količine novaca koju posjeduju. Teorija potječe iz 1970-ih, a postala je poznata pod nazivom Easterlin Paradoks, prema američkom istraživaču Richardu Easterlinu koji ju je postavio. Budući da su neke nedavne studije poljuljale njegove pretpostavke, profesor Easterlin sa Sveučilišta u Princetonu krenuo je u potragu za dokazima svoje teorije.

Testiranja provedena u 37 zemalja, uključujući Kinu, Veliku Britaniju, Južnu Koreju i Čile, profesor Easterlin je zaključio kako se napretkom svijeta malo toga promjenilo u razmišljanju ljudi.

- Sreća se ne povećava s rastom prihoda - tvrdi Richard Easterlin.

Za primjer je dao Kinu koja je u proteklih deset godina udvostručila primanja po glavi stanovnika, zbog čega bi se dalo zaključiti kako su Kinezi jako zadovoljni svojim životima. No usprkos tome, razina osobne sreće u Kini kao i drugim zemljama ekonomskog napretka se zapravo smanjila. Tako materijalna dobra kao uvjeti sreće gube na vrijednosti, a faktori ispunjenog života su dobro zdravlje, obiteljska sreća i skladan brak.

- Velik broj radnih sat možda jamči i veću zaradu, no ne ostavljaju vrijeme za uživanje u plodovima rada - smatra Richard Easterlin.