Domaće, a nije: Otkud dolaze pojedini "hrvatski" proizvodi?

U Hrvatsku je 2011. godine uvezeno hrane u vrijednosti većoj od dvije milijarde dolara, a izvezli smo hrane koja vrijedi 1,4 milijarde dolara, podaci su Hrvatske gospodarske komore. Sličan trend nastavio se i 2012. godine. Samo voća i povrća uvezli smo za oko 250 milijuna dolara, te uljanog sjemenja i plodova te ljekovitog bilja za oko 432 milijuna dolara. Kada je o uvoznicima i izvoznicima riječ, u top 20 uvoznika prednjače maloprodajni trgovački lanci Konzum, Lidl, Kaufland, Plodine, zatim mesne industrije PIK Vrbovec, Gavrilović, Podravka, Danica i Koka, koji zbog manjka mesa na domaćem tržištu moraju uvoziti. Pa iako su navedeni neki od većih uvoznika, oni su ujedno i najveći izvoznici koji robu prepakiravaju i prerađuju te na taj način država i njihovi radnici od cjelokupnog procesa imaju koristi. Stručnjaci upozoravaju kako su domaće tvrtke prisiljene uvoziti jer ih, unatoč stalnim najavama reformi, poljoprivreda ne prati u proizvodnji.

To i ne čudi kada se zna da smo prije 20-ak godina obrađivali 1,69 milijuna hektara oranica te koristili jednako toliko pašnjaka i livada, a danas obrađujemo 800.000 hektara i koristimo jedva 500.000 hektara pašnjaka. To nije dostatno za prehranu svih stanovnika Hrvatske, a kamoli za izvoz.

- Cilj nam je potrošačima ponuditi što kvalitetniju i raznolikiju robu, a sve namirnice jednostavno ne možemo naći u Hrvatskoj, objašnjavaju u Agrokoru. 

Island

Škarpina (zamrznuta) Ledo, cijena: 58,99 kuna

Španjolska

Oslić bez glave Ledo, cijena: 23,49 kuna

Italija

Maslinovo ulje SMS, cijena 51,99 kn

Rajčica Podravka, cijena: 8,99 kuna

Belgija

Namaz Kraš, cijena: 18,89 kn

Njemačka

Bakalar filet Ledo, cijena: 49,49 kn

Mađarska

Grašak Zvijezda, cijena: 6,99 kn

Kukuruz Podravka, cijena: 7,99 kn

Bosna i Hercegovina

Divlja kupina Ledo, 17,99 kn