Državni zavod za statistiku objavio je nedavno da je na području Osječko-baranjske županije zabilježen demografski porast u odnosu na protekle godine.
Znanstvene studije pokazuju da najveći problem većine država svijeta u ovom stoljeću neće biti prenapučenost, nego činjenica da je postojeća populacija sve starija, a rađa se sve manje djece
Biti roditelj danas je vrlo zahtjevno, a država nema odgovore na propadanje nataliteta. Svaka četvrta visokoobrazovana žena u Hrvatskoj rođena početkom 1970-ih nije rodila. Muškaraca koji nisu očevi je još više
Demograf Stjepan Šterc rekao je kako je prošle godine u Hrvatskoj zabilježena najmanja rodnost, najveća smrtnost i najveći prirodni pad stanovništva
Troje profesora s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu provelo je istraživanje koje je pokazalo da je prosjek srušio veći broj umrlih u 2020. koji se vežu uz epidemiju COVIDA-19
Bosni i Hercegovini prijeti demografski slom ako se nastave sadašnji trendovi iseljavanja i ubrzano starenje populacije nastave. Po realističnim procjenama 2070. moglo bi u BiH živjeti samo 1,5 milijuna ljudi
Svjetska populacija će do 2100. godine biti na 8,8 milijardi ljudi, a pad stanovništva će biti potaknut smanjenjem plodnosti, za razliku od prethodnih događaja kao što su pandemija ili glad
Porastao je broj umrlih u odnosu na lani, a uz svakodnevno rastući broj umrlih od korona virusa, možemo očekivati i nove rekorde
Od 1994. do danas dobili smo pet demografskih strategija, a stanovništvo je s 4,5 palo na četiri milijuna. Možda bi manje palo da nismo imali ni jednu?
- Ostavljamo znakove života ljudi izvan Zemlje, Hrvata izvan Hrvatske - kažu VanZemaljci, ti iseljenici o kojima se gotovo više ni ne priča. Podsjećaju da se još nisu vratili na Zemlju. Dapače, oni i dalje odlaze, a politika koja ih je iselila ne nudi mjere da ih se vrati
Iz Hrvatske se lani odselilo više od 40.000 ljudi, od čega je gotovo polovica otišla živjeti u Njemačku. Ostaje pitanje hoćemo li ostati bez kvalitetne radne snage te kako će takav negativan trend utjecati na pojedine branše
Broj Hrvata koji žive u Njemačkoj porastao je prošle godine za 22 tisuće, objavio je u utorak njemački ured za statistiku koji je utvrdio i da je 26 posto stanovnika zemlje migrantskog porijekla. Krajem 2018. su u Njemačkoj živjele 394.000, a krajem 2019. godine 416.000 tisuća ljudi hrvatskog porijekla. Godinu dana ranije, 2017. u zemlji je bilo 344.000 osoba s hrvatskim državljanstvom ili s hrvatskom useljeničkom pozadinom. Prema statističkim podacima, krajem 2019. u Njemačkoj je živjelo 21,2 milijuna građana s migrantskom pozadinom, oko 26 posto stanovništva. Njih 52 posto ima njemačko državljanstvo, a ostalo su državljani stranih zemalja. Gotovo dvije trećine ili 65 posto osoba s migrantskom pozadinom dolazi iz neke od europskih država. Na prvom mjestu je Turska iza koje slijedi Poljska. Statistički ured bilježi najsporiji porast udjela stanovnika s migrantskom pozadinom u ukupnom broju stanovnika od 2011. Te su osobe natprosječno zastupljene u slabije plaćenim zanimanjima poput njegovatelja ili čistača i slabije su prisutne u obrazovnom sektoru te javnoj upravi, pokazalo je najnovije izvješće. Pod pojmom osobe s migrantskom pozadinom, statistički ured smatra osobe koje su rođene kao državljani neke druge zemlje ili osobe kod kojih je barem jedan roditelj bio stranac ili useljenik.
Ti podaci upućuju na to da Hrvatska i dalje, unatoč svim proklamiranim mjerama, nastavlja ‘izumirati’, kaže naš poznati demograf, prof. dr. sc. Ivan Čipin sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta
Na Zemlji će 2100. biti 8,8 milijarda ljudi, dvije milijarde manje od procjena UN-a, prema istraživanju objavljenom u srijedu koje predviđa novu globalnu ravnotežu sila
Projekt ‘Tu je tvoj dom’ obitelji Perković i Knezović omogućio je korištenje 120.000 kuna nepovratnih kako bi ostali u Imotskoj krajini i pridonijeli demografskoj obnovi...
LIJEPE VIJESTI Premijer Andrej Plenković ističe kako se, gledajući zadnjih nekoliko godina, radi o pozitivnom trendu
Školovanje jednog čovjeka do završetka fakulteta Hrvatsku stoji 50.000 eura, a za svakog tko je otišao iz Hrvatske dobit ćemo jedan posto - ne zvuči baš najpoštenije
Novi sedmogodišnji proračun Europske unije je predvidio i dodatnih 600 milijuna eura za Hrvatsku, te svojevrsnu odštetu za gubitak stanovništva. Pregovori oko njega još traju, ali bi trebao iznositi 1.095 milijardi eura
Negativni prirodni priraštaj ima pola zemalja EU-a, a kada se to u zemljama srednje i istočne Europe pomiješa s mogućnošću slobode kretanja onda se to osjeti, rekao je premijer Andrej Plenković
Mjere koje predlažemo procijenjene su na oko 400 milijuna kuna, što je tek 0,27 posto proračuna Hrvatske, rekla je Sonja Čikotić te dodala kako tim izmjenama žele odgovoriti na demografsku katastrofu
Iskoristi svoj Oranž