Doći će još Lucifera: Toplinski valovi postat će svakodnevica?

Nesnosne vrućine poput onih koje je ovoga ljeta donio toplinski val nazvan "Lucifer" do 2050. godine postat će uobičajene u južnom dijelu Europe, izvijestila je u srijedu udruga međunarodnih znanstvenika koji surađuju na zajedničkom projektu pod nazivom "World Weather Attribution". 

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

00:26

Vreli valovi poput "Lucifera" koji je tijekom kolovoza temperaturama višim od 40 Celzija pogodio južnu i istočnu Europu, rasplamsavši šumske požare, naškodivši usjevima i odnijevši ljudske živote, već sad su četiri puta češći nego prije stotinu godina, upozoravaju iz WWA. 

"Početkom 1900. ljeta poput onoga koje je za nama bila su iznimno rijetka", kaže Geert Jaan van Oldenborgh, viši znanstvenik Nizozemskoga kraljevskog meteorološkog instituta. "Diljem južne Europe puno su veći izgledi da slični toplotni valovi postanu pravilo svakog ljeta", kazao je. 

Dijelovi južne i istočne Euope tijekom srpnja i kolovoza hvatali su se u koštac s temperaturama iznad 40 Celzija. Takvi vremenski ekstremi do polovine stoljeća postat će tipični za južnu Europu ukoliko se u atmosferu nastavi emitirati ista količina stakleničkih plinova, pokazuju klimatske simulacije WWA. 

Znanstvenici su u siječnju izvijestili da su temperature diljem svijeta dosegnule rekordne visine treću godinu zaredom još do 2016., a po podacima WWY od 1950. intenzitet toplotnih valova u Europi se povećao za jedan do dva Celzijeva stupnja. 

Godine 2003. od posljedica toplinskog udara u Europi je smrtno stradalo više od 35.000 ljudi, a u Rusiji ih je od posljedica ekstremnih vrućina koji su zemlju zahvatili 2010. umrlo više desetaka tisuća. 

Analiza uzroka ekstremnog vremena pokazala je da su toplinski valovi u Europi postali učestaliji, a na jugu Europe najmanje 10 puta učestaliji.

Tijekom trajanja Lucifera u Italiji je broj hitnih slučajeva porastao za 15 posto, stoji u priopćenju WWA. 

Časopis The Lancet Planetary Health journal je u broju od kolovoza iznio podatak po kojemu bi broj smrtno stradalih od vremenskih nepogoda, poput toplotnih udara, šumskih požara i suše do kraja stoljeća mogao povećati 50 puta. 

"Klimatske promjene žestoko utječu na zajednice u mjestima i gradovima već sada i zajednički planovi bi mogli spasiti brojne živote", rekao je Robert Vautard, znanstvenik i član WWA.  

"Vrlo je važno da gradske vlasti započnu suradnju sa znanstvenicima i stručnjacima za javno zdravstvo kako bi se osmislio akcijski plan djelovanja u ovakvim ekstremnim situacijama", smatra Vautard.