Veliki Tesla je uvijek govorio kako će u 21. stoljeću znanstvena otkrića postati prioritet. Nije bio u krivu. U pet nastavaka vam donosimo priče o inovacijama bez kojih bi naš današnji život bio nezamisliv...

1.

Možda je mobilna tehnologija mogla krenuti i ranije u mainstream upotrebu, no narod nije bio spreman za nju.

Mobilni uređaji s 'touch screen' opcijom tako su čekali svoje vrijeme i postepeno 'utabali' put suvremenim smartphoneovima koji će tek kasnije postai široko prihvaćeni. Tako je i bilo sve do 2007. godine i predstavljanja prve generacije iPhone-a, uređaja koji je touch screen tehnologiju uveo u mainstream.

Čovjek je taktilno biće - voli dirati (bez prljavih misli, molimo!)

Najveći ljudski organ je koža. Štiti naše mišiće, kosti, unutarnje organe, ligamente, a funkcionira kroz jedno od naših čula - ono dodira. Dodir i nerođeno dijete prvo osujeti unutar majčine utrobe, vid i miris se razviju kasnije. Ovaj 'biblijski' uvod početak je priče o otkriću i razvoju 'zaslona na dodir', hrvatske novotvorenice koju skoro nitko ne koristi.

Pokretanje videa...

01:24

Ako ste mislili da je 'touch screen' neizbježni tehnološki krik 21. stoljeća, pogađate što ćemo vam reći - varate se. Dubokim 'kopanjem' po internetskom pregledniku koji je želio ostati anoniman, došli smo do provjerenih informacija da touch screen tehnologija postoji još od 1965. kada je britanski inovator E.A. Johnson opisao svoj rad na njemu. Frank Beck i Bent Stumpe, inženjeri s CERN-a, iza njega su nastavili. Pet godina kasnije razvili su proziran zaslon osjetljiv na dodir početkom 1970. On se prvi puta počeo koristiti tri godine kasnije. 

Ako je touch screen kreiran još 1965., čemu tipke na stiskanje?

Ako si vi ne postavljate to pitanje, kao što to radi autor ovog teksta, ne morate niti čitati dalje. U budućnosti ćemo objaviti još nastavaka feljtona pod nazivom 'Od ideje do inovacije', očito je da niste među onima koji 'žele znati više'.

Krajem 20. stoljeća i početkom 21. i dalje smo na mobitelima morali triput stisnuti jednu tipku kad smo, recimo, htjeli upisati slovo 'C'. Dok smo utipkali cijelu poruku, ukočio nam se palac. Iako je 70-ih godina proših godina 'touch screen' netko izmislio, on i dalje nije ušao u širu uporabu. Zapitali smo se zašto te odgovor potražili kod Borne Prpića, Project Managera u jednoj IT firmi.

- Touch je možda izmišljen puno ranije, ali kao i sa mnogim drugim stvarima nije bilo popratnih tehnologija kako bi isti bio iskorišten na način na koji ga danas koristimo.  Prvi mobiteli su također bili samo obični telefoni sa 'duljim dometom - objasnio nam je.

Prvi mobilni telefon koji ga je imao - napravio je IBM još davne 1994. godine. Uređaj je bio poznat pod imenom Simon.

Prvi mobilni telefon sa ekranom osjetljivim na dodir mogao je primati pozive, fakseve i e-mailove. Pored toga, imao je nekoliko aplikacija koje su uključivale imenik, kalendar, planer, kalkulator, sat koji je pokazivao svjetsko vrijeme i bilješke. Svaki Simon dolazio je sa stanicom za punjenje (bazom), dve nikal-kadmijum baterije, i zaštitnom kožnom futrolom.

Povratak u budućnost: 'Touch screen' u kultnim filmovima i serijama

Kultni film Stanleya Kubricka iz 1968. godine upoznao je svijet s cijelom lepezom zadivljujućih tehnoloških igračka, a između ostalog i tablet računala. Ne samo da tableti iz filma nalikuju današnjim spravicama, već i film okvirno proriče stvarno vrijeme u kojem će se isti pojaviti. Prvi iPad, naime, pojavio se na tržištu 2010., odnosno devet godina nakon radnje spomenutog filma.

'Zvjezdane staze' otišle su i korak dalje od osobnih računala te brodskim časnicima u ruke uvalile prethodnike tableta i smartphoneova. PADD, Personal Access Display Device, imenom neodoljivo podsjeća na današnji ultimativni gadget, Appleov iPad. 

'Fast forward', sadašnjost i budućnost

Zasloni osjetljivi na dodir postali su popularni na svjetskoj razini tek pojavom smartphonea, no i prije desetak godina inženjeri su aktivno radili na razvoju istih. 'Touch screen' danas koristi električnu vodljivost naše kože za otkrivanje gesta i unosa, a prepreke između kože i ekrana, poput rukavice, to prekidaju. Danas se mogu pronaći i predmeti poput rukavica i zavoja prilagođenih materijalom za zaslon osjetljiv na dodir.

Hladno je i nemate praktične rukavice sa zaslonom osjetljivim na dodir? Uzmi bananu!

Ili možda hotdog, ili čak avokado... Ono što vam želimo reći jest da su mnoge prehrambene namirnice električni vodiči i poput prstiju se mogu koristiti za kontrolu zaslona osjetljivog na dodir.

Danas se sve više površina pokušava iskoristiti kao zasloni osjetljivi na dodir - zidovi, ormari, podovi, stolovi, a razvijen je i prototip 'touch screena' kojim se može upravljati bez izravnog dodira prstom. Beskontaktnim zaslonom su se bavili njemački znanstvenici, a napravili su ga od sljedećih sastojaka: ultra tankih slojeva fosfatno-antimonske kiseline, koja je na sobnoj temperaturi kristalne čvrstoće te nanočestica silicijeva dioksida i titanijeva dioksida. Kada se ljudski prst približi na nekoliko milimetara od zaslona, vlažnost iz vodenih molekula u kožnim porama pretvara se u električni signal pomoću tzv. fotonskih kristala.

PROMO Digitalizacija u Hrvatskoj: Građani žele plaćati mobitelom

Zasloni mobitela, laptopa i tableta na ovaj način više neće biti umrljani, a znanstvenici dodaju i da će beskontaktni zasloni imati važan higijenski učinak, osobito kada je riječ o korištenju digitalnih usluga na javnim mjestima, poput bankomata ili automata za kupnju karata. Ne zna se kada će beskontaktni zasloni biti spremni za serijsku proizvodnju.

'Space, the final frontier' iliti granice daljnjeg tehnološkog razvoja su nepoznate!

Prije godinu dana, Sony je predstavio svemogući projektor Xperia Touch, koji svaku površinu pretvara u touchscreen!
Predstavljen je u Barceloni i zamišljeno je da bude više od projektora, iz Sonyja se nadaju da bi mogao postati digitalni 'hub' za obitelji. Kreiran je poseban web interface za Touch koji sadrži veliku količinu informacija na jednom mjestu, uključujući kalendarske dođaje, podatke o vremenu kao i 'memo tablicu' na kojoj svako može 'švrljati'.

Teorije zavjere

Većina korisnika mobitela (a nisu svi teoretičari zavjera) tako i tako su uvjereni da su zasloni osjetljivi na dodir namjerno napravljeni da budu TAKO OSJETLJIVI kako bi se lomili pri svim jačim udarcima, ergo, da bi korisnici kupovali nove uređaje jer popravak zaslona ponekad košta više nego sami pametni telefon.

Što se tiče starogrčkih mitova od teoretičara zavjera da se današnji stakleni ekrani zajedno sa touch screenom namjerno rade toliko krhkima kako bi se prodalo što više zamjenskih ekrana nakon njihovog puknuća, istina je, kaže nam IT stručnjak s početka priče, naravno kao uvijek jednostavna i logična.

- 'Očvršćena' kaljena stakla imaju površinu koja je puno otpornija na ogrebotine. Zbog toga sami ekrani ostaju dulje besprijekorni. Loša strana toga je što su stakla lomljiva pa kad jednom puknu nakon pada, postoji velika šansa da je to to.  Sa druge strane (u mizernom broju na tržištu) postoje plastični ekrani koji su otporni na padove. Često su i sami skroz savitljivi pa je mala šansa da ćete strgati takav ekran. Loša strana je što plastika nije toliko otporna na ogrebotine pa ćete normalnim korištenjem imati već kroz nekoliko mjeseci ekran prepun ogrebotina - poručio je Prpić. 

U skorijoj budućnosti očekujemo čipiranje i čitanje misli. Kakav 'touch screen', zar ćemo u budućnosti uopće morati podizati ruke da bi naredili nešto kompjuteru? Neprihvatljivo!