Velike mogućnosti: Rudarenje asteroida je posao budućnosti

Kad me netko pita je li svijet danas bolji nego ikad prije, smatram da je sve u očima promatrača, no realno gledano, mogućnosti koje mladi imaju su neograničene (kreativnost, sloboda) i kad bih želio da se moja djeca rode, želio bih da to bude danas.
Svijet danas je jako dobar, budućnost nam je svijetla, od Rijeke, Hrvatske do cijelog svijeta, poručio je jučer u Rijeci svojim kolegama, ali i javnosti znanstvenik Ivica Đikić.
On je sudjelovao na 2. konferenciji članova Međunarodnog znanstvenog savjeta (MZS) Sveučilišta u Rijeci, nazvanog “The Future is now - znanost za bolju budućnost”, uz prof. dr. sc. Danicu Kragić Jensfelt s Kraljevskog instituta za tehnologiju u Stockholmu, prof. art. Vedrana Mimicu s Tehnološkog instituta države Illinois u Chicagu, te prof. dr. sc. Željka Ivezića sa Sveučilišta u Washingtonu, koji se u dijalog uključio Skypeom.

Individualni pristup svakom učeniku

- Ovo je druga u nizu od konferencija na kojoj će četvero naših sjajnih znanstvenika, koji su u svijetu napravili sjajne karijere, predstaviti rezultate svojih istraživanja koja pokazuju što oni rade. Znamo da naši podaci koji su vezani za to koliko sveučilište surađuje s vanjskim, realnim svijetom i gospodarsvom nisu najbolji, te je ovo prilika da čujemo iskustva sa sveučilišta od ljudi koji to rade sjajno, sigurno i dragocjeno - kazala je rektorica riječkog sveučilišta Snježana Prljić Samaržija, koja je pozdravila sudionike.
Znanstvenici su govorili o nekim aktualnim društvenim temama, povezujući impresivne rezultate koje postižu u znanstvenom radu s osnovnom temom „The Future is Now – znanost za bolju budućnost“. 
- Znanje nikad nije bilo dostupnije nego danas, što je veliki izazov za škole i obučavanje gdje smatram da treba doći do velike transformacije u edukaciji. Obrazovanje kreće prema individualizaciji za svakog učenika uz pomoć umjetne inteligencije. Primjenom robotike vjerojatno će mnogi poslovi nestati, no u budućnosti se nećemo više educirati za obavljenje jednog specifičnog posla, nego da možemo imati i birati bilo koji posao. Trenutačno su svi edukacijski sustavi u biti silosi i nadam se da ćemo ih suradnjom razbiti - nadovezala se prof. dr. sc. Danica Kragić koja je održala predavanje o umjetnoj inteligenciji i robotici.
- Budućnost Hrvatske je u našim mladima stoga je ključno ulagati u njihovo obrazovanje. Samo zajedničkim radom možemo postići uspjeh i svatko svojim vlastitim radom treba pridonositi svijetu na globalnoj razini. Svijet je danas jedno veliko globalno selo u kojem svatko može biti primjer - istaknuo je Đikić, koji je na konferenciji odražao predavanje o tumorima te o važnosti uključivanje novim tehnologija i dijagnostičkih metoda.

'Važno je uhvatiti vlak'

Na koji način znanost može pomoći boljoj budućnsoti u smislu arhitekture osvrnuo se prof. art. Vedran Mimica.
- Mi svi vjerujemo da znanost i istraživanje definitivno mogu definirati neke koncepte za budućnost, u našem slučaju budućnost gradova. Grad je polje u kojem se naša civilizacija razvija i sve više imaju važnosti u globalnom svijetu, te se na neki način takmiče na globalnoj pozornici. Kao što je Churchil rekao "mi gradimo gradove, a gradovi grade nas", drugim riječima, mi arhitekti vjerujemo da grad, sa svojom infrastrukturom, programima i performansom bitno utječe na performans ljudi - kazao je Mimica, koji je govorio o arhitekturi i čiji odnos sa riječkim sveučilištem i gradom Rijeka je vezan i važnim projektom EPK 2020.
Zanimljiva tema bila je i ona prof. dr. sc. Željka Ivezića, koji je govorio o svojim dojmljivim postignućima na polju astrofizike, konkretnije o rudarenju astroida.
- Rudarenje astroida nešto je što postaje izuzetno profitabilna industrija budući da postoji velika potražnja za ovim rijetkim plemenitim materijama, koji se koriste, primjerice, pri izradi pametnih telefona. Ideja ovakvog rudarenja, koja je do jučer zvučala kao nešto iz znanstvene fanstastike, razvila se zahvaljujući kompaniji iz Luksemburga, koja je u razvijanje tehnologija ovakvo rudarenje uložila 200 milijuna eura. Štoviše, zakoni doneseni prije par godina kažu da kompanija koja se upusti u ovako rudarenje može sav profit zadržati za sebe. Smatram da je to velika prilika i za Hrvatsku, jer tko god se sad ubaci na ovaj vlak postat će jako profitabilan. Dugoročno, moglo bi doći i do koloniziranja planeta - zaključio je Ivezić te uputio sve zainteresirane kompanije i/ili ministarsvo da se oko svega mogu informirati s Luksemburgom.