Darovita djeca su kapital kojeg se ovo društvo ne smije odreći

Za društvo je neprocjenjivo važno prepoznavati i poticati darovitu djecu. Ja očekujem da će upravo oni danas-sutra biti nosioci razvoja i da će mali dio otići u politiku, a da će veći otići u poslovne strukture i oni će biti ti koji će organizirati život tako da se stvori veća dodatna vrijednost, a to znači boljitak cijelog društva, kazao je za 24sata Krešimir Supanc, ravnatelj zagrebačke osnovne škole Jure Kaštelana.
O darovitoj djeci ovaj se tjedan razgovaralo na 2. Međunarodnoj konferenciji "Najbolje svjetske, europske i hrvatske prakse u radu s darovitom djecom i mladima“ u organizaciji Udruge Dar. Jedan od problema koji se i dalje najviše ističe u svakodnevnoj nastavi je nedostatak suvremenih zakonskih okvira i edukacije nastavnika, zbog koje se velik dio darovite djece ne prepoznaje. Takve djece ima sedam do deset posto u svakom, pa i našem društvu.
- Pravilnici koji postoje su stari i ne pokrivaju sva ta područja, pogotovo ako imate dijete s poteškoćom. Uglavnom se svi fokusiraju na poteškoću, a najmanje na darovitost. I onda se ta djeca ili gube u sustavu jer se ne identificiraju ili im se ni ne pomaže da se razvijaju, jer se više bave poteškoćom, nego dijelom darovitosti. I to je izazov za sve ljude u sustavu, i za odgajatelje i za stručne suradnike, učitelje itd. zato što ne postoje ni smjernice, ni pravilnici koji objedinjuju to sve, dosta je velik izazov i s edukacijom ljudi, trebaju ljudi imati i znanja i vještine kako se nositi s tim poteškoćama i darovitošću - komentirala je Andrea Ivec, članica udruge DAR, i sama majka darovitog djeteta.

Pogledajte video s konferencije

Direktorica Europskog centra za talente Csilla Fuszek pojasnila je okupljenima kako se predanim radom u Mađarskoj u deset godina sa pet došlo na više od 100 centara za darovitu djecu. Sustavnim praćenjem, uspostavom zakonskih okvira, te nacionalnih smjernica i za sljedećih deset godina postiglo se da se darovitoj djeci u Mađarskoj omogući da do maksimuma ispune svoje talente. Zanimljivo je i da je 2008. Mađarima država ponudila da jedan posto svog poreza uplate za ono što smatraju da je najpotrebnije. Najviše ih jeuplatilo u fond za darovitu djecu, a do danas u tome fondu ima više od pet milijuna kuna.
- Imala sam priliku pročitati zakon koji su Mađari napisali, kao temelj svog nacionalnog programa i to je njihov kapital. Kapital jedne zemlje su ljudi koji tome mogu pridonijeti. Oni svoje darovite prate od deset godina, čak i manje, do 30 godina i rade na tome da oni daroviti pojedinci, koji su inovativni i kreativni, stvaraju nove vrijednosti i da ostaju u zemlji. I to je zaista veliki kapital. Jer kapital ne treba biti samo to što će jedan pojedinac stvoriti, nego ako mi njih imamo masu, onda se možemo razvijati dalje. Što su ljudi danas ovdje rekli, oni su kotači koje vrte sve i na njima sve ostaje - komentirala je Andrea Ivec.

Pogledajte video s konferencije

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak na konferenciji je najavila kako će se i reformom otvarati mogućnosti za razvoj učeničkih potencijala. Darovita djeca moraju imati jednaka prava i individualiziran rad, istaknula je Divjak.
Krešimir Supanc, čija škola već godinama uz potporu zagrebačkog Gradskog ureda za obrazovanje provodi dodatne i izvannastavne aktivnosti za darovite, ističe kako je nužno čim prije maknuti se s mrtve točke. 
- Ja se nadam da će to doista tako i biti. Netko kaže da je vrijeme prošlo, da nije prošlo, ja mislim da nikad nije kasno da se krene, ali da smo dosta vremena izgubili, jesmo. Mi kao društvo, a nema nas baš previše, nemamo luksuz da nam nadareni ili iznadprosječno inteligentni, ili iznadprosječno obrazovani odlaze van, odnosno nakon školovanja u koje RH uloži novac, odu i ne doprinose društvu - pojasnio je.

Ravnatelj OŠ Jure Kaštelana u Zagrebu, Krešimir Supanc

Pritom je jako važno ulaganje u učitelje i nastavnike, odnosno cjelokupni obrazovni sustav, jer upravo ovdje se prepoznaju darovita djeca. No osim otvorenosti za rad s djecom, izuzetno je važna stalna edukacija nastavnika. 
- Dolaze nove nastavne metode, nova saznanja, spoznaje, koje nam izuzetno mogu pomoći u našem radu. Dakle, stručno usavršavanje je izuzetno važno, kako će ono biti organizirano, to je na nama da odlučimo i model koji ćemo prihvatiti, ali mi učitelji se moramo usavršavati i primjenjivati ta znanja - kaže Supanc, dok Andrea Ivec ističe kako je nastavnicima koji rade i s više od 25 djece u razredima vrlo izazovno uopće prepoznavati takvu djecu.
Naši sugovornici također savjetuju roditeljima da što više surađuju upravo s nastavnicima i školama. Ako smatraju da im djeca spadaju u sedam do deset posto darovitih u populaciji, svakako se mogu obratiti udrugama poput DAR-a, no suradnja s nastavnikom koji od prvog dana promatra vaše dijete bit će najvažniji korak.