'Djecu odmalena treba poticati da budu znatiželjna i vrijedna'

Jubilarna peta konferencija "Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska" u organizaciji 24sata i partnera ove godine održat će se 15. studenog u Kongresnoj dvorani Zagrebačkog Velesajma. Jedina je to sustavna kampanja za bolje obrazovanje koja već godinama otvara najvažnija pitanja hrvatskog obrazovnog sustava. Konferencija je tematski podijeljenja u dvije panel rasprave - "Reforma 2019. Što smo htjeli, a što dobili?" te "Znanje je IN: Cool je biti pametan", kao i četiri predavanja koja će održati stručnjaci iz obrazovnog svijeta - ministrica obrazovanja Blaženka Divjak, profesor geografije i veliki humanitarac Dejan Nemčić, finski profesor inovator Jukka Sinnemäkki te Korado Korlević, voditelj Zvjezdarnice Višnjan. 

POGLEDAJTE VIDEO: 

Pokretanje videa...

01:02

BOBH | Video: 24sata.hr

Na drugoj panel raspravi "Znanje je IN: Cool je biti pametan" na kojoj će se govoriti o tome što znači izvrsnost u obrazovanju i visokom obrazovanju, uz nastavnike Nikolu Dmitrovića, Ivana Vlainića, Mariju Mapilele, voditelja poduzetničkog inkubatora Pismo u Novskoj, Maria Čelana te predsjednika Hrvatskog informatičkog saveza Vladu Lendvaja, sudjelovat će i Dunja Marušić Brezetić, ravnateljica I. gimnazije u Zagrebu. 

Marušić Brezetić na čelu je I. gimnazije posljednjih devet godina. U školski kurikulum svojim učenicima neprestano uvodi različite izborne programe, a proširila je i djelatnost gimnazije uvođenjem prirodoslovno-matematičkog smjera.

1. Prva gimnazija u Zagrebu jedna je od najtraženijih zagrebačkih srednjih škola koja svake godine postiže najbolje rezultate na državnoj maturi. Kako ste to uspjeli postići? 

Temelj uspjeha svake škole je kvalitetna nastava. Mi u to ulažemo već desetljećima. Trudimo se dobiti najizvrsnije profesora, a onda njima ponuditi što bolje uvjete rada. Na glasu smo kao škola koja u kojoj se puno daje i puno traži, mislim da je to dobitna kombinacija. Osim toga, pored redovne nastave omogućujemo učenicima mnoštvo dodatnih sadržaja: slobodnih aktivnosti, projekata, izbornih i fakultativnih predmeta, edukacija, terenskih nastava i slično. Rijetko koja škola ima tako bogat izvannastavni život. Osim „standardnih“ izvannastavnih sadržaja kao što su dramska grupa, zbor, medijska grupa i slično, mi nudimo i sadržaje koje možete naći u rijetko kojoj školi, npr. fakultativne predmete Poduzetništvo, Financijska pismenost, Kognitivna znanost, humanitarni sajam Kap dobrote koji tematski okuplja cijelu školu, projekt BUŠ – biciklom u školu i mnoge druge.

2. Što mislite o vanjskom vrednovanju, poklapa li se ono sa strategijom srednjoškolskog obrazovanja? Je li smisao srednje škole priprema za maturu ili nešto više?

 Vanjsko vrednovanje ovakve težine kakva je naša državna matura nema smisla dok su učenici opterećeni jednakim brojem predmeta, a ti predmeti opterećeni prevelikim sadržajem. Teško je, da ne kažem nemoguće, kvalitetno pripremati 16 gimnazijskih predmeta i iznimno zahtjevnu državnu maturu iz tri obvezna i nekoliko izbornih predmeta. Budući da će za četiri godine svi gimnazijski programi biti reformirani iznimno je važno da se državna matura tome prilagodi i da učenik koji je redovno radio u školi i postizao dobre rezultate bez problema može dobro riješiti i državnu maturu. Državna matura kao oblik vanjskog vrednovanja ima smisla samo kao logični završetak obrazovanja, a ne kao ispit za koji je potrebno iznimno puno dodatnog rada i za koji se ne može u potpunosti pripremiti unutar redovnog obrazovanja.

3. Zašto od malih nogu učenika treba inzistirati na izvrsnosti? Što se time postiže? 

Mislim da djecu od malih nogu treba poticati da budu znatiželjna i da budu vrijedna. Treba im omogućiti da ono što vole rade što više, a da nauče i raditi ono što im možda nije najdraže, ali im je korisno. Ne treba forsirati kompetitivni duh niti očekivati da budu izvrsna u svemu. Svatko ima talente, ali nisu svi talenti vezani uz formalno obrazovanje, niti se sva djeca razvijaju jednakom brzinom. Stalno očekivanje od samog sebe da u svemu budu među najboljima nije realno niti zdravo za djecu. 

Konferencija "Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska"  odvija se u sklopu Interlibera, najvećeg sajma knjiga u Hrvatskoj čija je ovogodišnja izdvojena tema 'Znanje i učenje' u petak i subotu 15. i 16.studenoga.  

Partneri konferencije su Raiffeisen banka, INA, Pliva i Zagrebački Velesajam.