Igramo li se Boga!? Biste li vi klonirali svojeg psa ili mačku?

Prošlo je punih 20 godina otkako je svijet uzdrmala vijest o rođenju ovce Dolly - prvog kloniranog sisavca na svijetu. Djelo škotskih znanstvenika Iana Wilmuta i Keitha Campbella izazvalo je oduševljenje, ali i zabrinutost. Kloniranje ovce smo preživjeli, ali sve nas je mučilo pitanje - što ako netko poželi klonirati ljude?

U idućih 20 godina znanstvenici su uspjeli klonirati brojne druge sisavce, razvile su se i nove tehnike, a sve je otišlo toliko daleko da južnokorejska kompanija Sooam bogatim vlasnicima pasa danas nudi da svoje ljubimce kloniraju nakon smrti i to za 100.000 dolara. 

Kako je nastala Dolly?

Dolly je stvorena kad su znanstvenici sa Instituta Roslin iz jajašca ovce izvadili jezgru i natjerali ga da prihvati jezgru iz druge stanice. Ta je stanica bila izvađena iz ovce stare šest godina, a potom je bila još tri provela u zamrzivaču. Nakon 277 transfera stanica, znanstvenici su imali samo 29 emrbija koji su bili pogodni za implantaciju u ženke, a na svijet je došla samo Dolly. Kako su stanice od kojih je nastala izvukli iz mliječnih žlijezda, ime je u šali dobila prema slavnoj pjevačici Dolly Parton. 

No, reproduktivno kloniranje nikad nije bilo cilj škotskih znanstvenika, već korak na putu u proizvodnji genetski modificiranih životinja. U godinama nakon Dolly, u Roslinu su proizveli nekoliko ovaca koje su u mlijeku proizvodile faktor IX koji pomaže u zgrušavanju krvi, što je trebalo pomoći u liječenju hemofiličara. No, čak i najproduktivnija ovca nije imala dovoljne količine koje bi bile komercijalno isplative. 

Dolly je imala i svoje potomstvo, no kao jedna od najznačajnijih životinja u modernoj biomedicini ona je potaknula brojna istraživanja i interes oko ljudskih matičnih stanica.

Gdje su tu ljudi?

To što su ljudi dosad bili zaštićeni od ovakvih eksperimenata možemo prije svega zahvaliti tehničkim ograničenjima, a ne nekim moralnim razlozima. 

Uznemirujuće vijesti upravo ovih dana stižu iz Kine gdje je dr. Xu Xiaochun, čelnik kompanije Boyalife, investirao 31 milijun dolara u tvornicu koja će stvarati 100.000 kloniranih embrija goveda na godinu kako bi se zadovoljile kineske potrebe za hranom.

- Tehnologija je već tu. Da je dopušteno kloniranje ljudi, mislim da bi naša kompanija bila prva u tome - rekao je Xiaochun. 

Ako vam ovo zvuči pomalo jezivo, dr. Xiaochun ima još toga za reći:

- Nažalost, jedini način da danas imate dijete jest da ono bude pola svoja majka i pola otac. Možda ćete u budućnosti moći birati. Primjerice da dijete bude 100% kao njegova majka ili 100 posto kao otac.

Riječi ovog kineskog znanstvenika u svijetu su prošle poprilično nezapaženo jednako kao i rad američkog genetičara Shoukhrata Mitalipova iz 2013. On je uspio stvoriti ljudski embrij putem kloniranja. Razvijao se nekoliko dana prije nego je Mitalipov iz njega izdvojio matične stanice. Njegov eksperiment uspješno su godinu kasnije izvela još dva tima znanstvenika. 

Ljudsko biće još nitko nije klonirao, ali nitko ne kaže da se to neće dogoditi u idućih 10 ili 20 godina. Nije jasno kako bi to biće funkcioniralo i kakvo bi njegovo zdravlje bilo s obzirom na činjenicu da je ovca Dolly doživjela tek sedam godina što je otprilike polovica očekivanog životnog vijeka. 

Oboljela je od artritisa, a imala je i bolesna pluća. Eutanazirali su je 2003. godine. Mnogi tvrde da joj je život bio kratak upravo zbog toga što je nastala kloniranjem. Njeni preparirani ostaci čuvaju se u Škotskom nacionalnom muzeju. 

Hoćemo li trebati kloniranje?

Kako se čini genetičari, ne dijele toliki interes za radom Mitalipova i njegovih kolega. Alain Fischer sa Fracuskog koledža i osnivač Imagine instituta za genetske bolesti kaže da je cijelo ovo pitanje bespotrebno od otkrića iPS stanica (inducirane pluripotentne matične stanice). Do otkrića tih stanica došli smo 2006. godine, za što su japanski znanstvenici dobili i Nobela, a one su donijele revoluciju u staničnoj terapiji. Ovo je tehnički jednostavniji i etički prihvatljiviji način da dođemo do matičnih stanica, nemamo potrebe ni da kloniranjem stvaramo embrije.

No, Hervé Chneiweiss sa Francuskog instituta za zdravlje i medicinska istraživanja kaže da entuzijasti oko kloniranja ne ciljaju toliko na bolesne ljude, koliko na veće i unosnije tržište žena koje bi htjele začeti u starijoj dobi. Sličnog je stava i Arnold Munnich iz instituta Imagine koji se također protiv onima koji istražuju kloniranje ljudi i kaže da ljudi očekuju od njih da im izlliječe djecu ili da barem otkriju od čega boluju.