Victor Vescovo i njegov istraživački tim oborili su novi rekord i uspjeli zaroniti i istražiti Marijansku brazdu. Osim dosad neviđenih morskih vrsta, na dnu su pronašli i plastični otpad
ALARMANTNO STANJE
Istraživač u Marijanskoj brazdi pronašao je i plastične vrećice
Američki istraživač Victor Vescovo spustio se gotovo do najdublje točke na svijetu, Marijanske brazde u Tihom oceanu. Proveo je četiri sata istražujući dno uz pomoć podmornice koja je napravljena kako bi izdržala veliki pritisak zbog dubine. Pronašao je morska stvorenja, ali i plastični otpad. Ovo je treći put da su ljudi uspjeli dosegnuti ekstremne oceanske dubine.
Vescovo i njegov tim zaronili su pet puta na dno tijekom ekspedicije. Osim podmornice, robotski lenderi poslužili su za istraživanje udaljenog terena.
- Svi smo neopisivo uzbuđeni zbog ovoga što smo upravo učinili - rekao je Vescovo.
- Podmornica i njezin matični brod zajedno s iznimno talentiranom ekspedicijskom posadom iskoristili su pomorsku tehnologiju i uzdigli je na višu razinu iskoristivši je u istraživanju najdubljeg i najtežeg područja oceana - kaže američki istraživač.
Poručnik američke mornarice Don Walsh i švicarski inženjer Jacques Piccard prvi su se spustili na dno Marijanske brazde 1960. godine u podmornici Bathyscaphe Trst. Prilikom obaranja novog rekorda dostizanja samog dna Marijanske brazde, s posadom bio je i Don Walsh.
- Čestitam Victoru Vescovu i njegovom izvanrednom timu na uspješnom povijesnom istraživanju u području Marijanske brazde. Prije šest desetljeća Jacques Piccard i ja imali smo čast zaroniti na isto mjesto. U ovim godinama čast mi je biti pozvan na mjesto moje mladosti - rekao je Walsh za BBC news.
Tim vjeruje da je otkrio četiri nove vrste rakova poput škampa nazvanih amfipodi. Osim toga otkrili su stjenovite izdanke žarko-šarenih boja za koje se pretpostavlja da su nastale od mikroorganizama na morskom dnu. S površine uzeli su uzorke za istraživanje. Osim veličanstvenog podvodnog svijeta nažalost se mogao vidjeti i negativan utjecaj čovječanstva, odnosno hrpa plastičnog otpada na dnu Marijanske brazde. To je nešto s čime se ekspedicije koje koriste lendere često susreću.
Milijuni tona plastike svake godine završe u oceanima, ali se malo zna o tome gdje točno završavaju. Znanstvenici sada planiraju testirati stvorenja koja su prikupili kako bi ustanovili sadrže li mikroplastiku. Nedavne studije pokazuju kako je to široko rasprostranjen problem, čak i za bića koja žive na velikim dubinama.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
