MAKNULI I SPISATELJICE U novom lektirnom popisu za srednje škole je manje od 50 posto hrvatskih autora, slabo ima spisateljica, a suvremenih preporuka uopće nema ni za srednje ni za osnovne škole
Izbacili su Lovca u žitu, Alisu u zemlji čudesa, ali i Smogovce...
Nije naodmet da se preporučuju djela hrvatskih autora nastala u novije vrijeme, ali i da se učiteljima omogući upoznavanje s takvim djelima.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
Pomoć školama pri nabavci lektirnih djela trebala bi biti konkretnija i stalna, pratiti promjene, rekla nam je Marija Stojić, nastavnica hrvatskog jezika iz OŠ Zagvozd i Runović.
Ona i njezine kolegice diljem Hrvatske ovih dana proučavaju novi kurikulum Hrvatskog jezika, kao i popis lektira koji će se primjenjivati od jeseni, a koji je odmah po objavi izazvao rasprave i kritike. Naime, kako su primijetili mnogi, u popisu lektire koju je redigirala i odobrila i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kompletno je izbačen popis predloženih književnih djela za čitanje, koji je napravljen i priložen uz lektirni popis dok je Cjelovitu kurikularnu reformu izrađivao tim stručnjaka na čelu s Borisom Jokićem.
Lektirni popis sastavljen je od obveznih književnih tekstova za cjelovito čitanje, tzv. kanonskih djela, među kojima su, primjerice, Mato Lovrak ili Ivana Brlić-Mažuranić za niže razrede, te Ivan Gundulić, Vladimir Nazor ili Charles Baudelaire za srednje škole.
Tu je i popis klasičnih hrvatskih i svjetskih književnih tekstova za cjelovito čitanje ili čitanje ulomaka, među kojima su Honore de Balsac, Ivo Brešan, Euripid, Gogolj ili S. S. Kranjčević. No suvremenih pisaca, kakvi su predloženi u prvom popisu iz Cjelovite kurikularne reforme, poput J. K. Rowling ili Sanje Pilić, više nema. Naime, kako nam je protumačeno u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, nastavnicima je u potpunosti prepušteno da uz obavezna lektirna djela biraju preporučene naslove.
Nastavnici su, kažu nam, i više nego educirani te poznaju materiju kako bi mogli sami odabrati suvremene autore. Tako rade i sad, iako bi bilo bolje, kažu nam, da postoji usuglašeni popis djela koji bi se obrađivao u svim školama podjednako. No to je teško jer - nema dovoljno naslova u knjižnicama.
Sistem je vrlo sličan prethodnom, objašnjava nam Valentina Mahović, profesorica hrvatskog jezika, nastavnica u Osnovnoj školi Bregana, koja je ove godine uključena u eksperimentalni program “Škola za život”.
- Prije se trebalo pročitati devet djela (što je bilo teško izvedivo), a sad osam. I prije su postojala tri obavezna djela, a ostala s proširenog popisa, samo što su sad ta djela po ciklusima, a ne po razredima. Knjige iz proširenog popisa biram prema opremljenosti naše školske knjižnice i prema svojem iskustvu (sjećam se što je djeci bilo zanimljivo, a što manje zanimljivo i zahtjevno). I iz tog proširenog popisa djeca ponekad biraju i po skupinama što će raditi (npr. Kušan jer u knjižnici nemamo dovoljno primjeraka ‘Koka u Parizu’ za sve učenike pa radimo i ostala djela). Dakle, kriterij opremljenosti knjižnice, primjerenosti uzrastu i zanimljivosti. Učenici mogu i sami predstaviti ostalim učenicima knjigu koja je izvan popisa lektire (naravno, u dogovoru s učiteljem) - rekla nam je Valentina Mahović.
Njezina kolegica Marija Stojić ističe kako popis klasičnih hrvatskih i svjetskih književnih tekstova u srednjim školama broji 128 djela. Od tog broja, hrvatskih autora je manje od polovine, što, kaže ona, nije dobro.
U VI. osnovnoj školi u Varaždinu već su se počeli pripremati i za sljedeću godinu.
- Važno je da djeca čitaju. Knjižnice su se već počele opremati novim naslovima ili povećavati broj starih naslova. Dobra je stvar što većina lektirnih djela postoji i u e-obliku, stoga djeci neće biti problem pročitati dogovoreno djelo. Učenici samostalno dolaze do spoznaja i promišljaju o likovima i događajima te ih komentiraju, što postaje važnije od sadržaja ili redoslijeda događaja - kaže nam ravnatelj Mario Stančić.
S proširenim popisom suvremenih pisaca, koji bi bio temeljita smjernica za nastavnike u svim razredima osnovne i srednje škole, htjeli smo potaknuti i izdavačku djelatnost u Hrvatskoj, jer bi onda knjige naručivale i knjižnice, a bilo bi posla i za nakladnike, objašnjava Boris Jokić.
On smatra da sadašnji ogoljeni popis, osim činjenice da uopće ne preporučuje suvremene autore, ima i značajno manji broj spisateljica, što je, smatra on, loše za društvo.
- Popis lektire je ideološko i pragmatično pitanje - na osnovu njega se nabavljaju knjige za knjižnice. Trenutačno, nažalost, ako preporučuješ i suvremene pisce, nema ih, jer knjiga nema u knjižnicama. To uključuje i ideju autorstva te nakladništva - zaključio je Jokić.
Učenici će i dalje čitati kanonska djela
Braća Grimm, Grigor Vitez, Dobriša Cesarić, Miro Gavran, Ranko Marinković, August Šenoa... Popis obaveznih književnih djela i tekstova za cjelovito čitanje te čitanje ulomaka, kao i dosad, sadrži najpoznatija klasična djela svjetske i domaće književnosti. Nema spora oko toga da moraju upoznati Shakespearea i Ivu Andrića.
Samo neki će možda čitati Harryja Pottera
Knjige iz druge polovice 20. stoljeća, kao i one iz zadnjih 20 godina, poput ‘Žabecede’, ciklusa ‘Harryja Pottera’, ‘Eka Eka’ ili ‘Duha u močvari’, bile su na popisu predloženih knjiga koji se više ne nalazi u kurikulumu za Hrvatski jezik. To ne znači da nastavnici neće preporučivati te knjige, ali suvremeni pisci morali bi biti standard pri preporukama za čitanje.