Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata

Kako danas izgleda prva danska ugljično-neutralna zgrada?

None Foto: © Adam M¿rk 8

Automatizirani sustav uz pomoć senzora mjeri razinu svjetla i pali LED rasvjetu ili navlači sjenila. 76 m2 fotonaponskih ćelija i panela na krovu pokriva potrebe za električnom energijom i toplom vodom

Ugljično-neutralne zgrade danas više nisu novost. Dapače, u bliskoj budućnosti one će biti standard u novogradnji. Ali prve se pamte. Danska će svakako pamtiti svoju prvu eksperimentalnu ugljično-neutralnu zgradu javne namjene koja je 2009. godine podignuta u Kopenhagenu. Zgrada i danas izgleda impresivno, posebno u odnosu na tradicionalne sveučilišne zgrade u susjedstvu. No prije 7 godina, kada je stručni tim utirao put prema održivoj arhitekturi, Green Lighthouse bila je simbol revolucionarnog tehnološkog dosega u službi održivosti. Iako su se s mnogim tehnološkim rješenjima susretali po prvi puta, zgrada je završena u samo 9 mjeseci.

Foto: Adam M¿rk

Green Lighthouse danas je dom informativnom centru prirodnih znanosti Sveučilišta u Kopenhagenu i centru za inovacije i poduzetništvo. No, ona je i nezaobilazna turistička atrakcija, jer predstavlja svojevrstan showroom održive tehnologije i pametnog projektiranja u kojima Danska prednjači. U prve tri godine postojanja, posjetilo ju je 15.000 turista. Među njima bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev i kineski ministar obrta i trgovine sa svojom mnogobrojnom delegacijom. Konačno, Green Lighthouse posjetila je i grupa zagrebačkih arhitekata koje sam bila dio.

Ni nakon tisuća posjetitelja koji su znatiželjno ušetali u zgradu, Lone Feifer, direktorica održivog stanovanja u Veluxu, jednom od glavnih partnera u projektu izgradnje Green Lighthouse, nije se umorila uloge domaćina. Po tko zna koji put s istim oduševljenjem povela nas je na obilazak zgrade i predstavila sva ona nevidljiva rješenja po kojima je zgrada posebna.

Foto: VELUX

Arhitektura inspirirana sunčanim satom i kretanjem sunca oko zgrade

Zelena stožasta zgrada kosog krova dizajnirana je tako da maksimalno upije i iskoristi sunčevo zračenje. 76 m2 fotonaponskih ćelija i panela na krovu pokriva potrebe zgrade za električnom energijom i toplom vodom. Velux krovni prozori propuštaju sunčevu svjetlost u kružno centralno stubište i prema uredskim prostorima u prizemlju. Krovni prozori ujedno imaju važnu ulogu u prozračivanju, ali i hlađenju zgrade. Sa svih strana kroz fasadne prozore različitih dimenzija prodire dnevno svjetlo u uredske prostore i otvoreno, prostrano kružno stubište. U ljetnim mjesecima to zagrijavanje nije baš poželjno, pa se tada na prozore automatski spuštaju rolete koje reagiraju na kretanje sunca. Iako je velik naglasak stavljen na optimizaciju potrošnje energije za potrebe grijanja, hlađenja i ventilacije, korisnici zgrade nisu zarobljeni automatiziranim sustavima koji im određuju temperaturu, vlažnost i količinu svjetla, već mogu i manualno regulirati kako bi se u prostoru osjećali ugodno.

Foto: Fotograf Carsten Andersen

Papir trpi sve, ali realnost je manje predvidljiva

Upravo je ta sloboda regulacije temperature i prirodne ventilacije jedan od razloga zašto je potrošnja energije nakon prve godine korištenja bila dvostruko veća nego je to predviđeno kalkulacijama. Umjesto 30 kWh/m2 godišnje, zgrada je imala potrošnju oko 60 kWh/m2 godišnje. Razlog ovolikoj razlici između procijenjene i realne potrošnje je u načinu korištenja zgrade. Primjerice, korisnici su zimi podešavali temperaturu na 24 °C , umjesto na 22 °C koliko je bilo procijenjeno u kalkulacijama. Također, u prostoru bi ostajali duže od predviđenih 8 radnih sati, što je povećalo potrošnju električne energije. Samo u prve tri godine u zgradu je ušlo više od 15.000 ljudi, a sa svakim njihovim ulaskom i izlaskom izašla bi i toplina. “Na toliki interes posjetitelja zaista nismo računali” objasnila je Lone Feifer iz Veluxa.

Foto: Fotograf Carsten Andersen

Potrošnja energije može se pratiti na ekranu

Potrošnja i proizvodnja električne energije, izmjena zraka, vlažnost i drugi parametri koji utječu na ugodnu mikroklimu, mogu se pratiti na dnevnoj, mjesečnoj ili godišnjoj razini. Automatizirani sustav uz pomoć senzora mjeri razinu svjetla u prostoru i sukladno tome pali umjetnu LED rasvjetu ili po potrebi navlači sjenila. Sustav se može reprogramirati prema realnoj potrebi korisnika zgrade. Kad bi se krovni prozori zatvorili, potreba za umjetnom rasvjetom bila čak 4 puta veća.

Foto: Adam M¿rk

Osunčan i prozračan uredski prostor

Unutrašnjost je vrlo prozračna i svjetla, što je svakako dobro za produktivnost, no loše za službe održavanja čistoće jer sunce osvijetli i najmanju nečistoću. Imali smo sreće posjetiti Green Lighthouse za toplog i sunčanog dana, kada je unutrašnjost bila osunčana i prozračna kao da sjedimo na otvorenoj terasi gradskog parka. Baš kada bi sunčevog svjetla bilo toliko da bi počeli škiljiti, na prozore bi se automatski spustile rolete. Zgrada kao da je u suživotu sa svojim stanarima i ugađa im kako bi se u njoj osjećali ugodno.

Zeleni svjetionik

Od 2009. godine tehnologija je znatno napredovala, pa bi danas bila logična neka modernija rješenja, a i sama izvedba bi bila mnogo jeftinija nego što je bila prije 7 godina. No Green Lighthouse zadao je smjer razvoja moderne arhitekture koja je povoljna koliko za čovjeka toliko i za okoliš i time u potpunosti opravdao svoje ime – Zeleni svjetionik.

Green Light House, Velux | Autor: © Adam M¿rk Foto: © Adam M¿rk

O urabnom ekološki osviještenom načinu života redovito čitajte na Green Livingu

Tema: Green Living

Komentari (1)
  • Kak to sve lijepo izgleda na papiru haha. Prvo, potrebe za zgradom poslovne prirode koja je okupirana 8 sati dnevno i nije neka pa paneli mogu odrzavati te potrebe, no u toj zgradi je institut, a ne zgrada u kojoj se mijenja namjena pa je to lakse izvesti. Zgrada s nula ugljikovih spojeva mozda mozes rec, ali nitko nije spomenuo koliko se zagadjuje za proizvodnju i zbrinjavanje led zarulja, panela i slicno. Razina temp. od 22 stupnja zimi je blagi uzas i to osoba koja sijedi za stolom cijelo vrijeme moze se jedino smrznuti, no znamo kako se radi u institutima pa su svako malo u kantini i okolo pa im nije zima. Bio sam u svedskoj u slicnom objektu, ali to je ne primjenjivo kod nas, a u konacnici je upitan taj ugljikless standard

    20. 7. 2016,   12:59