Kako uštedjeti na klimi: Ručna troši 80% više od automatske

Korištenje klima-uređaja može izazvati premorenost, glavobolje i probleme s disanjem, ali i utjecati na veću potrošnju goriva.

POGLEDAJTE VIDEO SPECIJAL:

Pokretanje videa...

01:09

Video: Davor Puklavec/PIXSELL, ilustracija

Neke vozače od potencijalnih zdravstvenih problema više bole financijske “nevolje”. Naime, neracionalnim korištenjem klima-uređaja potrošnja goriva u gradskim gužvama na kraćim dionicama može porasti i do pet litara na 100 kilometara. To se može dogoditi vozačima koji redovito voze kratke dionice (do pet kilometara) tijekom najvećih gužvi. Naime, klima najviše troši u prvom periodu rashlađivanja, a kreće li se vozilo pritom izuzetno sporo, potrošnja će lako porasti i za pet litara. Ipak, klima u pravilu ne troši više od 2,5 litara goriva na 100 kilometara u jakim gradskim gužvama te oko 1,5 l/100 km, kad su gužve nešto umjerenije. Na otvorenoj cesti klima-uređaj troši između 0,5 i jedne litre na 100 kilometara, a na autocesti oko 0,3 l/100 kilometara.

Sve ove vrijednosti važe za prosječan gradski automobil s ručnom, manualnom klimom. Veći modeli i modeli s automatskom klimom trošit će manje. Naime, automatska klima se stalno prilagođava uvjetima, a ručna u pravilu uglavnom radi na 100 posto snage. Zbog toga ručna klima može potrošiti i 80% više goriva od modernijeg automatskog sustava.

Gašenje klime kako bi se uštedjelo gorivo ima ekonomskog smisla samo u gradskim gužvama. Tako ćete uštedjeti više od 100 do 150 kuna goriva na mjesec tijekom najvećih vrućina, no gašenje može izazvati znojenje, neugodne mirise i, najvažnije, pad koncentracije. Naime, boravak u prevrućem automobilu dodatno će umoriti vozača i utjecati na pad njegove koncentracije, što može biti prvi korak prema nezgodi. Neki od zdravstvenih problema koji se pak javljaju upotrebom klima-uređaja su problemi sa suhom kožom i prehlade. Pridržavanje nekih osnovnih uputa smanjit će rizik od svih tih pojava.

Glavno pravilo je ne koristiti klima-uređaj pretjerano, odnosno ne rashlađivati unutrašnjost auta na 20 stupnjeva ako je vani 35. Temperaturni šok koji tijelo doživi nakon izlaska iz tako ohlađenog automobila glavni je uzrok većine zdravstvenih problema. Temperatura u autu bi trebala biti maksimalno sedam do deset stupnjeva niža od vanjske.

Parkiraj u hladu, kratko spusti prozore i uštedi

Odabir pravog klima-uređaja je pola uštede. Za drugu polovicu uštede odgovoran je sam vozač 

1. Ručna klima 

Ako je stalno koristite na maksimalnoj snazi i pritom vozite kratke gradske dionice, prosječno povećanje potrošnje bit će veće od dvije litre goriva na 100 km. 

2. Automatska klima

Prilikom kupnje automobila odaberite model s automatskom klimom. Ona se automatski prilagođava potrebama te tako troši i 40% manje.
 

3. Otvorite prozore

Unutrašnjost ćete mnogo brže rashladiti ako prvih nekoliko stotina metara vozite sa svim otvorenim prozorima. Nakon toga ih zatvorite i upalite klimu.
 

4. Parkirajte u hladu 

Oni koji parkiraju u hladu u velikoj su prednosti. Unutrašnjost auta će nakon dva sata biti i 20 stupnjeva hladnija nego u autu koji je izravno na suncu.
 

5. Preniske temperature

Ne namještajte klimu na 19 kad je vani 32. Osim povećane potrošnje, izlažete se riziku od toplotnog udara. Kad su vani 32 stupnja, u autu bi trebalo biti 25.
 

6. Filtar klime 

Ovako izgleda nakon dvije godine korištenja. Jasno je da vrlo lako postaje leglo zaraza dišnog sustava, ali i generator dodatne potrošnje goriva.
 

7. Održavanje klime 

Mnogi vozači klima-uređaj uopće ne održavaju što je greška. Osim što je to prvi korak prema kvaru, neodržavani klima-uređaj troši više goriva.