'Modernizacija i inovacije su za učenike, oni ih trebaju osjetiti'

Razvijene zemlje poput Njemačke i SAD-a posljednjih se godina sve više ponovno okreću strukovnom obrazovanju. Pokazalo se kako upravo zanimanja koje dolaze iz strukovnih škola sve više manjka na tržištu, pa čak i uz uvoz radne snage sve više manjka stručnjaka u poslovima iz, primjerice, tesarske ili stolarske struke. Sličan i sve veći nedostatak osjeća se i u Hrvatskoj, gdje se veliko zaostajanje osjeća i u području strukovnog obrazovanja. Zašto je to tako i što donose novi kurikulumi o strukovnom obrazovanju na kojima već neko vrijeme radi Ministarstvo znanosti i obrazovanja, razgovarat će sudionici 2. konferencije "Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska", na panelu “Alat u ruke, siguran posao – budućnost (strukovnog) obrazovanja”.

Uz Ministra rada Marka Pavića, redovnog profesora na Pravnom fakultetu u Zagrebu i stručnjaka za socijalnu politiku Gojka Bežovana, te voditeljicu odjela za obrazovanje Obrtničke komore Zagreb Ivu Tušin, u raspravi će sudjelovati i pomoćnik ministrice znanosti i visokog obrazovanja Vlado Prskalo, te ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Mile Živčić.

Agencija je osnovana 2010. spajanjem Agencije za obrazovanje odraslih i Agencije za strukovno obrazovanje. Posljednjih godina Agencija je uz državnu i potporu fondova EU pokrenula brojne projekte poput Tjedna cjeloživotnog učenja, potpora brojnim mladim hrvatskim inovatorima i nadarenim učenicima, te kontinuirano radi na razvijanju strukovnih kurikuluma. 

- Čak i kada nije bilo jasne vizije što strukovni kurikulum jest, tj. što on u konačnici znači, nije izostalo hrabrosti, volje i znanja da se ponudi prijedlog, te da se napišu novi kurikulumi temeljeni na standardima zanimanja i kvalifikacija nastalim na ispitivanju tržišta rada i na anketama poslodavaca. I ne manje bitno, da se iskoristi mogućnost da tu inovaciju, da taj veliki posao financiramo kroz projekte financirane iz europskih fondova. Iz toga iskustva proizašla je ideja sektorskog kurikuluma (ponovno utemeljenog na potrebama tržišta rada), potreba za uspostavom koherentnog sustava osiguravanja sustava kvalitete strukovnog obrazovanja te niz vrijednih projektnih aktivnosti velikog broja strukovnih škola - kaže ravnatelj Živčić. 

Naime, koliko je važno iskoristiti priliku i europske fondove, te uložiti u modernizaciju obrazovanja, iz prve ruke će na konferenciji ispričati Vlado Prskalo, ravnatelj jedne od danas najnaprednijih srednjih škola u Hrvatskoj, srednje poljoprivredne škole "Matija Antun Reljković". S povučenih šest milijuna eura iz fondova za oko 1000 učenika osigurani su najmoderniji uvjeti rada, te najsuvremenije opremljene učionice. Sve s jednim ciljem: da učenici jednog dana postanu oni koji će graditi suvremenu Slavoniju i Hrvatsku.

Tu ideju na razini cijele države želi provesti i Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.

- Osluškujući i uvažavajući mišljenje nastavnika, istražujući njihove potrebe, prateći obrazovne politike učvrstila se ideja, nametnula se potreba za modernizacijom postojećeg modela stručnog usavršavanja nastavnika bez čijeg angažmana nijedna reforma nema prilike za uspjeh - kaže Mile Živčić, koji dodaje kako je upravo učenicima namijenjen taj razvoj, modernizacija i inovacije, te oni to moraju čim prije osjetiti. 

- Toliko su puta dokazali svoju veličinu, vrijednost, toliko su nas puta iznenadili u uspoređivanju s njihovim vršnjacima iz inozemstva. Baš zbog toga i jer to možemo, modernizirat ćemo i njihova natjecanja i smotre, približit ćemo ih istovjetnim natjecanjima i smotrama na svjetskoj i europskoj razini. I opet u suradnji s drugim institucijama, u suradnji s gospodarstvom, u suradnji sa strukom. Neka nam naši učenici budu i ostanu jedini cilj - zaključio je Živčić.

U prostoru Obrtničke komore Zagreb tijekom konferencije trajat će Speed dating s poslodavcima, tijekom kojeg studenti mogu doći predstaviti se velikim tvrtkama te doznati što im oni nude u smislu zapošljavanja.

Svi koji žele čuti nova razmišljanja o obrazovanju mogu se prijaviti za konferenciju na internetskoj stranici www.boljeobrazovanje.hr.
Partneri konferencije su: WBAF, Obrtnička komora Zagreb, Raiffeisen banka, HEP, Ina i Hrvatska pošta.