Ove godine osigurali smo čak 23 milijuna kuna za stipendije

Poslodavci često ističu kako iz obrazovnog sustava dolaze mladi kojima treba i po nekoliko mjeseci da se uvedu u posao, nemaju osnovnih poslovnih vještina, te u njih treba još dodatno ulagati da bi ih se osposobilo za posao. Zašto je tako i što je važno napraviti da bi se to promijenilo, razgovarali smo s pomoćnicom ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta Anom Mandac.

Na konferenciji "Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska" ste istaknuli kako poslodavci upozoravaju kako kvalifikacije naših mladih koji izlaze iz sustava obrazovanja ne zadovoljavaju njihove potrebe. Kako se postaviti prema tome problemu?
Poslodavcima je potrebno omogućiti da preuzmu svoj dio odgovornosti u stvaranju kvalitetnih kadrova i to tako da u što većoj mjeri na svim razinama sudjeluju u njihovom obrazovanju kroz prikladne modele učenja temeljenog na radu. Ujedno, moramo više uvažavati njihove potrebe jer samo na taj način možemo osigurati obrazovni sustav koji će biti usklađen s potrebama tržišta rada. Partnerstvo između ključnih dionika izuzetno je važno ako želimo kvalitetno strukovno obrazovanje, visokoškolsko obrazovanje pa i cjeloživotno učenje.

Već 20 godina povezujemo poslodavce i učenike

Ministarstvo gospodarstva već nekoliko  godina  provodi  projekt  "Poticanje  obrazovanja za vezane obrte temeljene na sustavu naukovanja“. Istovremeno, Ministarstvo obrazovanja je ove godine uvelo dualno obrazovanje kako bi više povezalo poslodavce i obrazovni sustav. U čemu je razlika?
Takozvano „dualno obrazovanje'' ne predstavlja inovaciju u našem obrazovnom sustavu, obzirom se od 1994., kada se počeo primjenjivati Zakon o obrtu, po uzoru na bavarski sustav obrazovanja, razvijao Jedinstveni model obrazovanja (JMO), koji se temelji na znatnom broju sati praktične nastave u gospodarstvu po modelu naukovanja.
Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta kao nadležno tijelo za sustav obrazovanja u vezanim obrtima temeljem JMO-a poduzima niz aktivnosti u svrhu poboljšanja zakonodavnog okvira, promocije te povećanja atraktivnosti ovih zanimanja. Naime, dokumenti doneseni na razini EU o strukovnom obrazovanju, prepoznaju naukovanje kao izuzetno važan i učinkovit način obrazovanja. Važno je istaknuti kako JMO kao modalitet dualnog obrazovanja prilagođen našim prilikama, koji je u primjeni gotovo 20 godina, osigurava višestruke koristi kako za učenike tako i za poduzetnike i društvo u cjelini.
Trenutno smo u postupku izrade izmjena Zakona o obrtu čije je donošenje planirano je za prvi kvartal 2019., a koje imaju za cilj otklanjanje ograničenja koja onemogućuju daljnji razvoj sustava obrazovanja za vezane obrte.

Što nudi projekt "Poticanje  obrazovanja za vezane obrte temeljene na sustavu naukovanja“?
Temeljem Operativnog programa "Učinkoviti ljudski potencijali“ 2014-2020 iz Europskog socijalnog fonda odobreno nam je 67.850.000,00 kuna za projekt "Poticanje obrazovanja za vezane obrte temeljene na sustavu naukovanja“. 
Odobrena sredstva odnose se na tri školske godine: 2016./2017., 2017./2018. i 2018/2019. Glavne aktivnosti u okviru ovog projekta su dodjela stipendija učenicima koji se obrazuju u deficitarnim obrtničkim zanimanjima, te poticanje poslodavaca na primanje učenika na naukovanje. Za dodjelu stipendija učenicima osigurano je 54 milijuna kuna za navedene tri školske godine, učenička stipendija iznosi 750,00 kuna mjesečno, odnosno 9.000,00 kuna na godišnjoj razini, a isplaćuje se u dva obroka. Za potpore poslodavcima osigurano je 13 milijuna kuna, a najveći iznos potpore koju poduzetnik može ostvariti je 150.000,00 kuna.

Koliko novca je uloženo lani, a koliko ove godine u stipendije?
Broj dodijeljenih stipendija se u zadnje dvije godine višestruko povećao. Primjerice, u 2016. dodijeljene su 1.522 stipendije u iznosu od 13,7 milijuna kuna, dok je za 2017. godinu dodijeljeno 2.342 stipendija u iznosu od 21,1 milijuna kuna. Time je za školsku godinu 2017./2018. dodijeljeno gotovo 900 stipendija više nego prethodne školske godine. Od 1. rujna u provedbi je projekt temeljem kojeg se stipendiraju učenici u deficitarnim obrtničkim zanimanjima u vrijednosti od 18 milijuna kuna, te program temeljem kojeg se dodjeljuju poticaji gospodarskim subjektima koji primaju učenike na naukovanje u vrijednosti od 5 milijuna kuna. Za dodjelu učeničkih stipendija ove smo godine zaprimili 3675 zahtjeva.

Dva milijuna kuna za cjeloživotno obrazovanje

Kako poslodavcima omogućiti da se više uključe u obrazovanje mladih?
Prije svega potrebno je osigurati uvjete da se što je moguće veći dio obrazovnih sadržaja kako u strukovnom obrazovanju, tako i u visokoškolskom obrazovanju ostvaruje kroz model učenja na radnom mjestu. Također, potrebno je snažnije uključiti poslodavce u procese definiranja ishoda učenja za stjecanje pojedinih kvalifikacija jer oni najbolje znaju koje kompetencije su potrebne za kvalitetno obavljanja zadataka pojedinog radnog mjesta. Na ovo nas obvezuju Preporuke Vijeća o europskom okviru za kvalitetna i učinkovita naukovanja od ožujka 2018.

Kako ministarstvo gospodarstva potiče poslodavce da ulažu u obrazovanje svojih zaposlenika?
Cjeloživotno učenje je postalo vodeće načelo brojnih nacionalnih obrazovnih sustava. Europski parlament snažno podržava stav da je cjeloživotno učenje ključ osiguravanja društvene integracije i postizanja jednakosti u mogućnostima. Njegova važnost se ističe u nizu međunarodnih akcijskih planova, deklaracija, dokumenata i konferencija.
Upravo zbog toga Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta svake godine provodi program potpora temeljem kojih želimo potaknuti usvajanje ključnih vještina i kompetencija za obrtnička zanimanja te potaknuti zapošljavanje i samozapošljavanje u obrtništvu. Kroz program "Cjeloživotno obrazovanje za obrtništvo" u 2018. osigurali smo dva milijuna kuna.

Kako osigurati sinergiju svih onih koji trebaju našim mladima osigurati najbolje obrazovanje, ali i sigurno tržište rada u Hrvatskoj?
Konstantno obrazovanje kadrova u zanimanjima za koje godinama ne postoji odgovarajuća potražnja i koja se u analizama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pojavljuju kao dugotrajno nezapošljiva zaista nije dobro. Stajališta sam da obrazovna upisna politika može značajno utjecati na smanjenje neusklađenosti između ponude rada i potražnje za radom u pojedinim zanimanjima. Također, nužno je i da zanimanja za koja obrazujemo naše mlade zaista osiguravaju stjecanje potrebnih kompetencija za kvalificirano obavljanje poslova. Znanja i vještine postaju najveći kapital, a osobe sa znanjem i vještinama vode ka društvenom napretku. 
Potrebno je dodatno intenzivirati procese, metode i postupke koji će osigurati kontinuirano osuvremenjivanje obrazovne ponude u skladu s potrebama tržišta rada razvojem novih pristupa i metodologije koji će biti u skladu s promjenama u sustavu. Većina postojećih nastavnih planova i programa je nerelevantna i zastarjela, orjentirana na sadržaje te na nastavnike i poučavanje, a ne na učenike i stjecanje ishoda učenja.