Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata

REXPO 2016: Sredstva za održivu gradnju su osigurana

None Foto: DAMIL KALOGJERA 4

Na REXPO 2016 se pokušalo odgovoriti na pitanja: Kreće li intenzivniji ciklus obnove javnih i komercijalnih zgrada i hoće li realizacija programa Sava potaknuti intenzivnije korištenje obnovljivih izvora energije

Snježana Turalija, izvršna direktorica Hrvatskog Savjeta za zelenu gradnju otvorila je panel ističući kako je najveći potencijal za investicije upravo u energetskoj obnovi postojećih zgrada. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja zagovara politiku ukupne energetske obnove usmjerenu na konkretne rezultate obećane Europskoj komisiji, a dosad je bilo uspješnih projekata obnove postojećih zgrada. Pritom se primjenjuju novi financijski modeli koji rezultiraju i podizanjem BDP-a, no najvažnije je što se građani u obnovljenim zgrada osjećaju dobro i zdravo.

Foto: Damil Kalogjera

Sudionici panela su bili Danijel Žamboki, pomoćnik ministra Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Jasmina Smokvina, voditeljica odjela za održivu gradnju iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Ivana Miličić, Prinicipal Banker iz Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Hrvatska, Dubravko Ponoš, direktor Programa Sava, Margareta Zidar iz Energetskog instituta Hrvoje Požar i Damir Grgorović, izvršni direktor Rudan d.o.o.-a.

Dubravko Ponoš, direktor Programa Sava objasnio je kako se program fokusira na zaštitu, uređenje i korištenje rijeke Save. U projekt su uključena mnoga ministarstva i regionalne samouprave, a vrijedan je 1,4 milijarde eura. Studije isplativosti i učinka na okoliš pokazuju da bi izgradnja 4 veće i 3 manje hidroelektrane na potezu Sava – Odra, pokrivala oko 25% godišnjih potreba za energijom. Osim toga, uz izgradnju kanala bi se oslobodilo 300.000 m2 prostora oko Save za korištenje raznih sadržaja, što uključuje i potencijalne investicije u nekretninskom sektoru.

Danijel Žamboki objasnio je kako se suradnjom Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost omogućila obnova 90-ak javnih zgrada, neke su već završene, a neke su još u procesu, od čega su većinom bolnice.

Većina tih zgrada izgrađena je prije 1987. godine, kada su bili drugačiji standardi gradnje, te zgrade troše oko 40% energije više nego što bi trebale. Ovakvim investicijama raste energetska učinkovitost Hrvatske, jer se osim javnih zgrada sve više obnavljaju i obiteljske, višestambene i stambene zgrade. Obvezali smo se svake godine obnoviti 3% javnih zgrada, što zahtjeva 100 milijuna eura godišnjih ulaganja. Izvrsnim se pokazao ESCO model financiranja - iako u početku nije bilo prijava, danas se na natječaj javlja po desetak kompanija koje mogu osigurati sredstva za energetsku obnovu. Planiraju se i novi natječaji za ESCO model u iznosu od 211 milijuna eura do 2020. godine, za koje je Žamboki siguran da će se ne samo realizirati, nego će se tražiti i dodatna sredstva, jer kaže «Vrtići i škole vape za energetskom obnovom». Nedavno je raspisan natječaj za obrazovni sektor iz financijske omotnice Europske unije , a postoje dva modela obnove javnih zgrada, od čega je jedan ESCO, a drugi je vezan na donacije.

Jasmina Smokvina iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ističe kako je najveća podrška projektima ekipiranost, jer je tako investitorima lakše obaviti sve obaveze. Priznala je kako je Fond imao zastoj tijekom ljeta 2016, no Vlada je odobrila povećanje na transakcijskom računu i «intenzivno kreću isplate», te bi Fond do sredine prosinca trebao podmiriti većinu obaveza. Također, naknade su se u nekom trenu smanjile jer je Fond želio osigurati sredstva za što veći broj projekata. Fond je promijenio svoju ulogu – nekada su se sredstva prikupljala od naknade za onečišćivače, dok sada sredstva dolaze iz EU fondova, a Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pruža podršku prijaviteljima i korisnicima sredstava te ima savjetodavnu ulogu, jer su procedure nešto složenije. Neke od aktivnosti u koje su se uključili su stvaranje poziva, organizacija radionica i educiranje potencijalnih korisnika. Istaknula je još jednom kako je otvoren poziv za obnovu škola i vrtića za koji svi sudionici apeliraju na investitore da se prijave.

Margareta Zidar iz instituta Hrvoje Požar kao izazov u procesu navela je nedovoljnu upoznatost profesionalaca s pravilima vezanim uz financiranje i trajanje projekata, te nužnost obrazovanja kroz energetsko certificiranje za energetske obnove. Ministarstvo je predvidjelo edukacije, no Žamboki ističe kako moramo ispuniti zahtjeve od 50% ušteda na zgradama, a velika je prednost što Fond sudjeluje u pripremi dokumentacije i vođenju procesa.

Damir Grgorović, izvršni direktor Rudana već godinama radi na energetski efikasnoj gradnji, a kada je Vlada donijela plan o ESCO financiranju, počeli su se pripremati za takve projekte, a tako i proveli prvi projekt. Obnovili su do sada dvije bolnice – jednu u Splitu i jednu u Karlovcu dok se istovremeno u njima odvijao normalan poslovni „bolnički“ proces. Povećana je kvaliteta, obveze prema suradnicima su realizirane na vrijeme, ušteda je velika, a uložena sredstva vraćaju uštedom na energentima. Ekipirali su se tijekom 15 godina rada u energetskoj učinkovitosti, a fokus je na uštedi klijentima na svim razinama. Kaže kako je ESCO do sada najbolji model jer je fokus na investicijama, a ne troškovima.

EBRD je poznatija po financiranju projekata iz rezidencijalnog sektora, no bankarica Ivana Miličić,  kaže kako su osigurana sredstva i za objekte javne namjene. Već od 2006. godine počeli su s projektima održivosti i ulaganja u održive izvore energije, te imaju kako kaže Miličić «intenzivno zelene oči», odnosno energetsku učinkovitost intenzivno stavljaju u fokus. Dodaje kako su investicije od preko 4 milijarde eura rezultirale «impresivnim smanjenjem CO2». Surađuju sa svim investicijama na tržištu, no dio sredstava uvijek nedostaje. Preko drugih financijskih sredstava pokušavaju pružiti podršku, te kaže kako su «uvijek bili posvećeni javnom sektoru». Potiču ESCO model, no izazov je nedostatak dugoročnih sredstava. Potreban je savjetodavni kapacitet, te kaže kako ima sredstava no nema projekata koji bi bili financirani od strane strukturnih fondova ili financijskih institucija.

Foto: DAMIL KALOGJERA

Dubravko Ponoš smatra kako se u energetskoj obnovi trebaju interpolirati obnovljivi izvori kako bi se dobila čista, obnovljiva energija. Energetika više ne može razmišljati kao ranije jer su posljedice od onečišćenja katastrofalne. Potrebna su multidisciplinarna, višenamjenska rješenja. Projekt Sava je za zaštitu pitke vode, rješavanje povremenih poplava koje se znaju dogoditi i energetiku koja na više razina donosi poboljšanja. Za rješavanje takvih infrastrukturnih problema ističe kako je najbitnija politička podrška u mijenjanju svijesti o energetskoj učinkovitosti. Na ovu temu zaključak je kako «i kod nas politika sazrijeva», te da počinje snažno podržavati projekt svaka vlada na dobrobit svih.

Žamboki potvrđuje kako je politička podrška bitna za projekte energetske obnove koji će dodatno utjecati na proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, no politici je potrebno predložiti projekt kako bi se mogla dobiti podrška iste. Energetske kompanije, kao ključni dionici, govore kako je problem u nefleksibilnoj politici, no Žamboki smatra kako je to ponekad i «alibi za nečinjenje». Ističe da će politika uvijek prepoznati i poticati energetski sektor, no stručnjaci energetičari trebaju predložiti takav projekt.

Na pitanje kada će krenuti obnova komercijalnih, industrijskih zgrada i hotela Žamboki izjavljuje da se poziv priprema do ljeta 2017. godine, a u pripremi je i više modela financiranja. Obnova će krenuti ili preko Fonda za energetsku učinkovitost ili iz nacionalnih sredstava. Za sada je odobrena obnova 80-ak poslovnih zgrada i hotela, a 100 milijuna kuna je osigurano za obnovu komercijalnih zgrada.

Za kraj se Damir Grgorović, izvršni direktor Rudana, nada uspješnom nastavku aktivnosti u ovom području, Jasmina Smokvina iz FZOEU vidi veliki iskorak u energetskoj učinkovitosti i povećavanju svijesti te se nada da je sljedeći korak zelena gradnja. Žamboki vidi i promjenu ponašanja korisnika i gradnje koja se komunicira u medijima, te pozitivan trend prijelaza s nacionalnog financiranja na EU, pri čemu su se građevinska poduzeća uključila u projekte, razvilo se tržište i nema povratka na staro. Energetska obnova je izuzetno važna i značajna je prilika za građevinska poduzeća. Snježana Turalija zaključuje kako su to dobri i dobro plaćeni poslovi, no za njih je potrebna i kvalitetna edukacija.

Da postoje povoljna kreditna sredstva na EU tržištu, potvrđuje Ivana Miličić iz EBRD, no treba uhvatiti priliku i iskoristiti niske kamatne stope – time što brinemo o okolišu, brinemo i o budućnosti, te trebamo nastaviti punom brzinom naprijed. Margareta Zidar iz instituta Hrvoje Požar prostor za poboljšanja vidi u većoj komunikaciji, kontroli za vrijeme radova i nakon izgradnje te zakonodavstvu i upoznatosti struke sa zakonskim okvirima koje je potrebno i ispoštovati. Ponoš zaključuje mišlju da smo dovoljno zreli i pametni da bismo prepoznali priliku i iskoristili ju.

Foto: DAMIL KALOGJERA

Rexpo 2016 koji je omogućio raspravu o mnogim važnim temama iz područja investicija otvorili su govorima usmjerenim investitorima direktorica projekta Antonia Filipović, Mehmet Kutman predsjednik i glavni izvršni direktor Global Investment Holdinga, Andrew Stuart Dalgleish britanski veleposlanik, potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije Josip Zaher, pomoćnik ministra mora, prometa i infrastrukture Jure Šarić, ministar turizma Gari Cappelli te ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević koji je sajam obišao u ulozi izaslanika predsjednika Vlade. Istaknuli su otvorenost i odlučnost nove Vlade da sve zainteresirane za ulaganje u Hrvatsku podupru na svaki mogući način.

Politiku podrške svim potencijalnim investitorima REXPO pozdravlja, ali i potiče od prvog izdanja sajma, a ta vizija je prepoznata od strane svih dionika investicija, osobito države koja svojim aktivnostima treba omogućiti realizaciju ciljeva.

Tema: Green Living

Komentiraj, znaš da želiš!