Tamo ih godišnje padne 260: Hrvat 'izmislio' groblje satelita

Malo je i sreće bilo s obzirom na to da nisu imali kontrolu nad postajom, ali izgorjela je i pala u ocean, objašnjava nam Ivan Romštajn iz Zvjezdarnice Zagreb pad kineske svemirske postaje Tiangong-1 u nedjelju.

Panika je vladala nekoliko dana. Kineska postaja trebala je kontrolirano pasti na Zemlju, ali se u ožujku 2016. ugasila i nad njom više nije bilo kontrole. Znalo se da će pasti u noći na ponedjeljak, ali nitko se nije usudio reći gdje jer pad više nisu mogli kontrolirati. No postaja je jučer u 2.15 sati ujutro ušla u Zemljinu atmosferu i izgorjela nad južnim Pacifikom. Kako Romštajn objašnjava, to je prava sreća jer tamo se obično ruše sateliti koji su pod kontrolom pa se to područje i naziva “groblje satelita”.

'NEBESKA PALAČA' Ipak nije pala nikome na kuću: Postaja izgorjela iznad Pacifika

- Tamo je kroz godine palo oko 260 satelita. Oni izgore prilikom pada pa se radi više manje samo o ostacima i krhotinama. Ova postaja je relativno mala pa od nje neće ostati puno, tek oko 800 kilograma materijala. Najveća postaja koja je pala u groblje bila je ruska postaja Mir koja je imala oko 140 tona, a tu su još padali japanski i europski sateliti - kaže Romštajn i dodaje zašto se baš južni Pacifik naziva “grobljem satelita”.

'NE BRINITE' Stiže: Svemirska stanica ulazi u atmosferu, evo gdje će pasti

- To područje je samo ocean, jako je slabo naseljeno i jako je udaljeno od kopna pa je tamo i najsigurnije kontrolirano srušiti satelite - kaže Romštajn. Upravo u tom dijelu nalazi se “Point Nemo” - najudaljenije i najosamljenije mjesto na planetu. Riječ je o točki u oceanu od koje do najbližeg kopna ima gotovo 2700 kilometara. “Point Nemo” inače nije postojao sve do 1992., kad ga je otkrio hrvatsko-kanadski istraživački inženjer Hrvoje Lukatela. On je ustanovio kako zbog trodimenzionalnosti Zemlje najudaljenija točka mora biti jednako udaljena od triju kopnenih točaka. Pomoću računalnog programa je tako otkrio “Point Nemo”, koji je ime dobio po kapetanu iz romana Julesa Verna “20.000 milja pod morem”. Najbrži brod do ove točke putovao je čak 15 dana, 10 sati i 37 minuta, a kad su stigli, od kopna im je bliže bila Međunarodna svemirska postaja koja je u tom trenutku bila udaljena “samo” 400 kilometara. Cijelo to područje je veliko čak 26 milijuna četvornih kilometara. To znači kako je ovo područje veće od Rusije i SAD-a zajedno. Zbog toga svega, ovo područje je najrazumnije za rušenje satelita.

- Svi materijali koji padnu u to područje zauvijek tamo i ostaju. Leže na dnu oceana. Nakon svemira, gdje praktički nema ništa, opet leže tamo gdje nema ničega - dodao je Romštajn. Kroz “Point Nemo” će ove godine proći i najhrabriji jedriličari svijeta u utrci Volvo Ocean Race koja traje čak osam mjeseci i prolazi kroz oceane.