U pacifičkom krugu pakla nastaje 90 posto svih potresa

Richterova ljestvica mjeri seizmičku energiju koja je proizašla iz potresa, no ona zapravo uopće nije linearna, napominje profesor Vlado Kuk sa zagrebačkog PMF-a. Zato je potres jačine 7.0 po Richteru, ne jednom nego 33 puta jači od potresa jačine 6.0, a potres jačine 8.9 kakav je pogodio Japan gotovo je 1000 puta jači od potresa 6.0.

Po cijelom rubu Tihog oceana, od Japana i Novog Zelanda, pa sve do Sjeverne i Južne Amerike prostire se Pacifički vatreni krug dužine 40.000 km. Na tom obruču nastaje 90 posto svih potresa i erupcija vulkana te 80 posto svih tsunamija. Stoga ne čudi što se 20 posto svih potresa magnitude 6.0 i više događa upravo u Japanu. No ako se zemlja otvorila zašto se digao golemi vodeni zid? Najprije je ispod dubina Tihog oceana, najveća şvjetska litosferna ploča (površine 103 milijuna četvorna km) krenula prema zapadu i sudarila se, odnosno uronila i podvukla se pod drugu, euroazijsku na čijem istočnom rubu leži Japan. Uslijed golemog trenja došlo je do vertikalnog pomaka, a zatim se, u trenutku katastrofe, azijska ploča poput napete daske za skakanje ispravlila, te podigla cijelu razinu mora. U minutama nakon podrhtavanja nad oceanom se digao golemi val koji je brzinom od 800 km/h, u koncentričnim krugovima krenuo u potragu za kopnom. Kada je udario u obale, još se jednom uspravio na visinu trokatnice te je kuće, aute i ljude poput igračaka golemom snagom jednostavno odnio u smrt.

Što napraviti ako počne jaki potres?

Ako ste u zatvorenom prostoru sklonite se pod stol, klupu ili nosivi zid. Za vrijeme potresa ljudi najčešće stradaju zato jer panično istrčavaju na otvoreni prostor, a tada ih ranjavaju cigle, staklo, kabeli i cijevi. Ako ste na otvorenom, ostanite tamo i maknite se od zgrada, drveća i rasvjetnih stupova. Ako ste u auto, zaustavite se i ostanite u vozilu. Nemojte stati ispred zgrada, nadvožnjaka...

Na rubu katastrofe je čak 55 nuklearki

Još uvijek ne postoje uređaji i metode kojima znanstvenici mogu predvidjeti zemljotrese ili erupcije vulkana, no zbog teorije o tektonici ploča zna se koja su područja posebno ugrožena. Za razvoj seizmologije zaslužan je i naš istaknuti znanstvenik Andrija Mohorovičić koji je analizom potresa u Pokuplju 1910. dokazao da Zemlja ima koru, koju je od plašta odvojena plohom ili Mohorovičićevim diskontinuitetom.

Gradove, poput Tokya, Los Angelesa ili San Francisca koji se nalaze na rubovima Pacifičkog vatrenog kruga svakih stotinjak godina zadesi barem jedan razorni potres. No bez obzira na spremnost i izvježbanost građana te arhitekturu koja je prilagođena potresima, marljivi Japanci su pogriješili. Staviti 55 nuklearnih elektrana na najopasniju obalu svijeta, tek mrvicu iznad razine mora te reaktore i generatore opasati zidovima, lako može izazvati najveću nuklearnu katastrofu od Drugog svjetskog rata, veću čak i od tragedije u Černobilu.

U Zagrebu su mogući potresi od 6,5 stupnjeva

Veliki potres u Zagrebu iz 1880. bio je jačine 6,3 stupnja, nastradalo je oko 1000 zgrada. Srušio je svodove na katedrali te zdrobio oltare i oštetio zvonik.

Najjači potres u zadnjih 2000 godina

Potres koji je 1667. u Dubrovniku ubio oko 3000 ljudi označio je kraj zlatnog doba Dubrovačke republike. Južnoj Dalmaciji prijeti potres i do 7,5 stupnjeva.

Na granici ploča Pacifika i Sjeverne Amerike

Seattle leži na nestabilnom tlu na granici dviju ploča. Potres jačine 6,8 pogodio je grad 2001. i napravio goleme štete.

Sljedeći potres će biti bliže Istanbulu

Sjevernoanatolijski rasjed u Turskoj je najveći na svijetu, a potres magnitude 7.4 u Izmitu 1999. je ubio više od 18.000 ljudi.