Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata

'U tri stoljeća unazadit ćemo klimu za 50 milijuna godina'

None Foto: Pixabay

Znanstvenici pokazuju da čovječanstvo preokreće dugotrajni trend hlađenja koji traje 50 milijuna godina i za to nam je trebalo samo dva stoljeća

Naša budućnost na Zemlji mogla bi biti naša prošlost. Znanstvenici pokazuju da čovječanstvo preokreće dugotrajni trend hlađenja koji traje 50 milijuna godina i za to nam je trebalo samo dva stoljeća.

Tri različita modela klimatske budućnosti Zemlje pokazuju da će se klima, ako se ne ograniči emisija stakleničkih plinova, nastaviti zagrijavati sve dok u 2100. ne bude nalikovala geološkom razdoblju eocena.

Prema istraživanju objavljenom u časopisu Proceedings of National Academy of Sciences do 2030. klima na Zemlji nalikovat će onoj sredinom pliocena, što je povratak više od tri milijuna godina u geološku prošlost. Bez smanjenja emisije stakleničkih plinova naša će klima do 2150. biti usporediva s toplim eocenom koji je bio bez leda, razdoblju koje je obilježilo Zemlju prije 50 milijuna godina.

- Ako o budućnosti razmišljamo kroz prizmu prošlosti, to kamo idemo je za ljudsko društvo neistraženi teritorij - kaže voditelj istraživanja Kevin Burke sa sveučilišta Wisconsin-Madison.

- Krećemo se prema vrlo dramatičnim promjenama u vrlo ubrzanom vremenskom okviru preokrećući trend hlađenja planeta u nekoliko stoljeća - dodao je.

GLOBALNO ZATOPLJENJE Smrtonosna klima: Toplina će ubijati 250 tisuća ljudi godišnje

Sve vrste koje danas žive na Zemlji imale su pretke koji su preživjeli eocen i pliocen no mogu li se ljudi te flora i fauna prilagoditi tim brzim promjenama ostaje za vidjeti. Ubrzana stopa promjena čini se da je brža od bilo čega što je život na Zemlji prije iskusio.

- Ljudi imaju problema predvidjeti kako će svijet izgledati za pet ili deset godina. Ovo je oruđe za to - da o promjenama promišljamo koristeći duboke geološke analogije Zemljine povijesti - kaže Burke.

Tijekom eocena kontinenti na Zemlji bili su bliži i globalne su temperature bile prosječno 13 celzijevih stupnjeva više nego što su danas. Dinosauri su nedavno izumrli i prvi sisavci poput prakitova i prakonja širili su se planetom. Na Arktiku su bile močvarne šume poput onih koje danas vidimo na jugu SAD-a.

U pliocenu Sjeverna i Južna Amerika tektonski su se spojile, klima je bila suha a kopneni mostovi omogućavali su širenja životinja po kontinentima i stvorile su se Himalaje. Temperatura je bila 1,8 do 3,6 celzijevih stupnjeva više nego što je danas.

REUTERS KLIMATSKI STRUČNJAK: 'Promjene klime ne možemo ublažiti, troši se puno energije'

Za potrebe istraživanja znanstveni tim je ispitao sličnosti klimatskih projekcija i nekoliko razdoblja geološke povijesti koja uključuju rani eocen, sredinu pliocena, posljednje međuledeno razdoblje prije 129 do 116 tisuća godina, sredinu holocena prije šest tisuća godina, predindustrijsko razdoblje (prije 1850.) i početak 20. stoljeća.

Modeli pokazuju da zagrijavanje kreće iz sredine kontinenata i širi se prema obalnim područjima.

Komentari (8)
  • Ne razumijem; ... temerature su bile 13 celzijevih stupnjeva više nego što su danas, život je cvjetao, sisavci su se razvijali ... a znanstvenici žale što ne ulazimo u ledeno doba ...

    13. 12. 2018,   19:42
  • Ma baba vanga je nula za vas

    15. 12. 2018,   07:21
  • ovo kaže znanost - "prije 55 milijuna godina, za vrijeme toplotnog maksimuma geološkog razdoblja "paleocen-eocen" dijelovi arktika su podupirali suptropski ekosustav, a površinska temperatura mora se penjala i do 23 stupnja C."

    15. 12. 2018,   14:21