Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata

'Za bolje rezultate mature trebaju nam nacionalni ispiti'

None Foto: Davor Puklavec/PIXSELL 3

Jubilarna 5. konferencija "Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska" održat će se 15. studenog na Zagrebačkom Velesajmu. Na prvom panelu sudjelovat će i Ivana Katavić, ravnateljica NCVVO-a

Konferencija "Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska" u organizaciji 24sata i partnera,održat će se 15. studenog u Kongresnoj dvorani Zagrebačkog Velesajma. Konferencija je tematski podijeljena u dvije panel rasprave i četiri predavanja koja će održati stručnjaci iz obrazovnog svijeta - ministrica obrazovanja Blaženka Divjak, profesor geografije i veliki humanitarac Dejan Nemčić, finski profesor inovator Jukka Sinnemäkki te Korado Korlević, voditelj Zvjezdarnice Višnjan. 

POGLEDAJTE VIDEO: 

Na prvom panelu konferencije naziva "Reforma 2019: Što smo htjeli, a što dobili?" raspravljat će se o tome kako prolaze prvi mjeseci reforme, što se uistinu promijenilo u našem obrazovnom sustavu te koliko zaostajemo za svjetskim trendovima. U raspravi će, uz brojne stručnjake, sudjelovati i Ivana Katavić, ravnateljica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje i obrazovanje. 

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL 1. Mislite li da je državna matura neusklađena sa srednjoškolskim programom obrazovanja i zašto? Ako mislite da nije, zašto nije?

Državna matura  usklađena je sa srednjoškolskim programom obrazovanja. Naime,  ispitni katalog za državnu maturu temeljni je dokument  svakoga ispita kojim se jasno opisuje što će se i kako ispitivati na državnoj maturi iz bilo obvezatnog ili izbornog predmeta za svaku školsku godinu. Ispitni katalog sadrži sve potrebne informacije i detaljna pojašnjenja o obliku i sadržaju ispita. Njime se jasno određuje što se od pristupnika očekuje na ispitu. Svi ishodi koji su sastavni dio ispitnih kataloga temelje se na planu i programu odnosno sadržaju srednje škole. Nastavnici srednjih škola , čanovi stručnih radnih skupina, sukreatori  su izrade ispita državne mature. Iz svega navedenog razvidna je povezanost sadržaja  ispita državne mature  i programa rada srednjih škola gimnazijskoga programa. 

2. Gdje vidite najveće boljke hrvatskog školstva, s naglaskom na srednjoškolsko obrazovanje? Što je potrebno mijenjati?

Nedostatnost informacija  o  kvaliteti sustava kao i o uspješnosti učenika u dijelu obvezatnog obrazovanja. Stoga, s ciljem unaprjeđivanja i osiguravanja kvalitete obrazovanja, kao razvojnog cilja Republike Hrvatske, potrebno je osigurati stalno praćenje učinkovitosti odgojno obrazovnoga kao i postignuća učenika u ranijim obrazovnim ciklusima sveobuhvatnom  provedbom sustava vanjskoga vrjednovanja odnosno nacionalnim ispitima.

3. Kako komentirate rezultate državne mature i činjenicu da naši srednjoškolci postižu neke od najlošijih rezultate?

Učenici u RH prvi put se objektivno vrednuju vanjskim vrednovanjem tek na kraju srednje škole, nakon što su proveli 12 godina u odgojno obrazovnom sustavu. Nedostatak nacionalnih ispita koji ne rezultiraju ocjenom već informacijom učeniku, roditelju, školi  neophodni su kako bi se ranije prevenirali problemi s kojima se suočimo tek na DM.

4. Koliko je po vašem mišljenju cijela reforma obrazovanja povezana s državnom maturom? Možete li to usporediti s nekim drugim zemljama?

zostankom cjelovitoga pristupa (od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja do visokog obrazovanja) u provedbi obrazovne reforme, jasnim definiranjem nacionalnoga okvira i standarda vrednovanja za različite razine sustava (učenici, razredi, učitelji, ravnatelji, škole, regije...), bez uvođenja sveobuhvatnoga sustava evaluacije na temelju rezultata i ishoda učenja umjesto „ulaza“ i procedura, bez razvijanja kapaciteta za provedbu vrednovanja i korištenje rezultata na svim razinama i nekorištenjem rezultata evaluacija za planiranje i unapređenje obrazovnih politika i prakse – svaki oblik reforme koji sve ovo ne obuhvaća ne može donijeti prijeko potrebite promjene kako u obrazovanju tako i društvu u cjelini. 

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL Druge zemlje koje su uspjele reformirati svoje obrazovanje i povećati gospodarski rast slijedile su prethodno napisano.

Primjer aktivnosti nekih država koje su provele reformu obrazovanja i za posljedično poboljšale postignuća svojih učenika u PISA istraživanju: 

A) Strukturna reforma
- predškolski odgoj – obuhvat u RH samo do 75% dok u npr. Estonija, Slovenija i Latvija više od 90%
- produljenje obveznog općeg obrazovanja na 9 godina – npr. Poljska, Slovenija, Estonija, Latvija
- usklađenost strukovnog obrazovanja s tržištem rada – npr. Estonija, Latvija

B) Jasno definirani nacionalni standardi 
- definiran nacionalni okvir (kurikulum)
- škole same izrađuju svoj kurikulum    

C) Standardi za učitelje i ravnatelje
- usklađenost kurikuluma, nastavnog materijala sa standardima, obrazovnim ciljevima i obrazovanjem i profesionalnim razvojem učitelja i ravnatelja
- jačanje mreža učitelja i ravnatelja, stručno usavršavanje radi postizanja boljih rezultata u skladu s potrebama učitelja/nastavnika (naglasak na stručnom usavršavanju u samoj školi)

D) Sustav vanjskog vrednovanja 
- polazište za postavljanje standarda, poticaj i za učenike i za učitelje 
- standardizirani nacionalni ispiti na uzorku na kraju obrazovnih ciklusa (Poljska, Slovenija, Estonija) i matura na kraju srednje škole ( npr. Poljska, Slovenija, Estonija )

E) Obrazovanje kao prioritet 
- privlačenje najboljih kandidata u profesiju, unapređivanje inicijalnog obrazovanja, porast učiteljskih i nastavničkih plaća, pozitivan stav prema obrazovanju u društvu

5. Što će se nadolazeće školske godine promijeniti u sustavu državne mature?

Novi koncept kurikularne reforme temeljit će se na kurikularnim dokumentima. 

Tema: Bolje obrazovanje 2019.

Komentari (20)
  • Od svih tih silnih agencija sustav odgoja i obrazovanja nije nam ništa bolji niti kvalitetnije od vremena kada je bilo samo ministarstvo i Zavod za odgoj i obrazovanje - sasvim dovoljno, ali nedovoljno za svu silu uhljeba koje treba zaposliti , a čiji rezultati rada nisu niti vidljivi niti opipljivi - od silne šume drvće se ne vidi!

    8. 11. 2019,   15:04
  • U mome "gradu" od 4-5 tisučica svi sve poznaju ,svi nastavnici ,njihova djeca ,i familija su u HNS-u ,a vele da je glavni grad Zagreba -hrvatska ,eto jedan svima njima a ne povišica...

    8. 11. 2019,   15:11
  • Za bolje rezultate na državnoj maturi treba s djecom kontinuirano raditi u školi, a bogme trebaju djeca raditi i kod kuće. A ne kao sada, učitelji pjevaju bećarce, a djeca se doma dosađuju. Dakle, dosta više bedastoća s tim štrajkom i primite se posla.

    9. 11. 2019,   13:23