Pisanjem razvijamo maštu i rješavamo se napetosti i stresa

Pisanje dnevnika nije samo razbibriga za tinejdžerice, brojna istraživanja su pokazala da ima pozitivan utjecaj na psihu čovjeka, poboljšava raspoloženje i pomaže kod tjeskobe.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

01:34

Pisanjem dnevnika razvijamo maštu i rješavamo se napetosti i stresa | Video: 24sata/pixsell

Osim toga, pisanjem dnevnika radite na sebi, možete razviti kreativnost, vokabular i razviti nove ideje, jer u pisanju dnevnika vas nitko ne ograničava velika je vjerojatnost da nitko osim vas neće pročitati te stranice, zato si možete dati oduška i olakšati dušu na papiru.

Danas se slavi Dan pisanja Dnevnika pa smo kontaktirali dr. Aleksandru Mindoljević Drakulić, psihologinju da nam kaže koje su prednosti pisanja dnevnika. Mindoljević Drakulić kaže kako je pisanje dnevnika kreativan proces koji može imati terapeutski učinak i može 'stvoriti novo ja'.

- Dnevnički oblik pisanja u sebi nosi notu introspektivnosti, gdje se na discipliniran način upotrebljava piščeva mašta, što je istodobno i izazovno i zahtjevno. Pisanje je općenito veoma kreativan proces, koji ide od različitih psiholoških blokada u pisanju, anksioznosti i nemogućnosti pisanja sve do strastvenoga skribomanstva. Pisanje dnevnika ima svoj terapeutski, lječidbeni karakter, što osobi daje mogućnost da se pisanom riječju riješi svojih nakupljenih tenzija. Uz pomoć pisanja, osoba se može bolje vidjeti i pojasniti vlastite postupke iako postoji stalna bojazan od pretjeranog samorazotkrivanja, posebice ako je riječ o razotkrivanju traumatskog iskustva. Na stanovit način pisanje dnevnika može stvoriti novo ja - pojasnila je Mindoljević Drakulić.

Anne Frank napisala najpoznatiji dnevnik na svijetu

Možda najpoznatiji dnevnik na svijetu napisala je djevojčica Anna Frank koja se za vrijeme 2. svjetskog rata s obitelji skrivala od nacista na tavanu kuće u Amsterdamu. U tom užasnom vremenu ona je zapisivala svoje misli u knjižicu koja je kasnije postala školska lektira u mnogim zemljama i prevedena je na 67 jezika. Anna je bila tinejdžerica od 13 godina kad je počela pisati dnevnik, pa je osim užasa rata u njemu opisivala i znatiželju oko anatomije vlastitog tijela i tipične dječje muke.

Tajni dnevnik Ivane Brlić-Mažuranić

Prije dvije godine objavljena je knjiga 'Moji zapisci' u kojoj su sadržani dnevnici, memoari, molitve te putni i drugi zapisi prve hrvatske akademkinje i višestruke kandidatkinje za Nobelovu nagradu, Ivane Brlić Mažuranić. Dnevnik je pisala od 11 godine, a u njemu je pisala o prvim ljubavima, o intimnom životu, ali i razmišljanjima o samoubojstvu. 

Dnevnik kao terapija Josipe Pavičić Bernardini

Novinarka i TV voditeljica Josipa Pavičić Berardini preboljela je rak dojke i napisala svojevrsni dnevnik bolesti koji je počela pisati nakon dijagnoze i pretočila u knjigu 'Šest milimetara'. 

- Pišući knjigu puno sam plakala i kao da sam postala svjesnija nekih trenutaka koje sam prošla. Tek sam pišući shvatila koliko bola jedna žena podnese kroz takvo životno iskustvo i borbu - kaže Josipa. 

Sretna je, dodaje, zbog brojnih pisama koje joj šalju žene u sličnoj situaciji, koje pišu s puno emocija o tome kako im njezina knjiga pomaže.