Hrvatska u godinu dana dobila 792 nova majstora

Naime, ukoliko suvremeni obrtnik želi unapređivati poslovanje vlastitog obrta u današnjem društvu ubrzanih promjena mora svakodnevno stjecati nova znanja. Samo kroz cjeloživotno učenje moguće je održavanje koraka s tehnološkim razvojem, promjenama na tržištu rada i razvojem konkurentnosti. Upravo stoga koncept cjeloživotnog učenja obrtništvu ima poseban značaj. Ključan korak u tom konceptu jest polaganje majstorskog ispita, kompleksnog ispita kojim se formalno dokazuje najviša razina obrazovanja u obrtništvu. Majstorska diploma jasno pokazuje poslodavcima, potencijalnim klijentima ali i široj javnosti da je upravo ta osoba dokazala izvanredne praktične vještine, ali i teorijska znanja u svojoj struci. Kompetentan, stručan, profesionalac, netko tko je izvrstan u svom poslu, vrijedan, odgovoran, netko tko ima zlatne ruke - samo su neke od asocijacija koje pobuđuje pojam MAJSTOR. Ipak, nisu svi koji obavljaju tzv. „obrtnički“ posao - majstori.

Tko je majstor?

Majstorima se mogu zvati samo osobe koje su položile majstorski ispit. Majstorski ispit jest kompleksan ispit kojim se dokazuje najveća razina obrazovanja u obrtništvu, riječ je o razini 5 prema Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, provodi se prema uvjetima i programu propisanom od strane ministarstva nadležnog za obrt, a uspješnim polaganjem se stječe Diploma o majstorskom zvanju.

Diploma o majstorskom zvanju znak je kvalitete, garantira visoku razinu stručnosti i kvalitete proizvoda i usluga koje pružaju majstori. Upravo ova činjenica ključna je za zaštitu i sigurnost potrošača. Majstorski ispiti imaju i važnu ulogu u profesionalizaciji različitih struka. Kroz uspješno polaganje majstori dokazuju i spektar vještina i znanja potrebnih za uspješno vođenje obrta, što uključuje upravljanje resursima, financijama, ljudskim potencijalima i sl. Majstorski ispit pruža dodatnu vjerodostojnost i povjerenje, što je posebice važno u područjima gdje se izravno utječe na sigurnost građana (elektrostruka, građevina, autostruka i mnoge druge),a njegovim polaganjem dobiva se i velika odgovornost, prenošenje znanja i obrtničkih vještina na mlade generacije.

Naukovanjem do osposobljavanja novih majstora

Redovno srednjoškolsko obrazovanje za obrtnička zanimanja u nadležnosti je Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i Hrvatske obrtničke komore, a specifično je po broju sati koje učenici provode na praktičnom dijelu naukovanja u licenciranim obrtničkim i drugim radionicama. Učenje u pravom radnom okruženju proglašeno je u brojnim dokumentima i inicijativama EU najboljim načinom strukovnog obrazovanja jer omogućava lakše i brže stjecanje potrebnih vještina te poduzetničkih i brojnih socijalnih kompetencija „na licu mjesta“, kao i bolje razumijevanje i usvajanje stručno-teorijskih sadržaja.

Takav način učenja omogućava i brzo uključivanje u posao nakon završenog školovanja jer su već tijekom redovnog srednjoškolskog obrazovanja učenici veliki dio vremena radili u gospodarstvu, kao i njihovu lakšu zapošljivost s obzirom na završene programe, zanimanja tražena na tržištu rada.

Licenciranjem onih koji provode naukovanje osigurava se da učenici polaze naukovanje u sigurnom okruženju i da ih podučavaju mentori koji imaju pedagoške kompetencije odnosno jamči se kvaliteta nastave u radnom okruženju.

Natječaj za obrtnike mentore u tijeku

Podaci za prošlu školsku godinu su pozitivniji nego do sada, možemo reći da je na razini RH nešto više od 88% upisnih mjesta u obrtničkim zanimanjima bilo popunjeno već na prvom (ljetnom) upisnom roku. Za usporedbu, pretprošle godine nismo imali takvu razinu upisa ni nakon jesenskog roka.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja ove godine iz europskih fondova osigurava natječaj za obrtnike mentore, a prijave na otvoreni javni poziv se zaprimaju do 6. srpnja. Javni poziv je namijenjen licenciranim mikro, malim i srednjim poduzećima (isključivo obrti, trgovačka društva, zadruge i ustanove) koja izvode naukovanje za učenike koji se obrazuju za zanimanja u sustavu vezanih obrta po Jedinstvenom modelu obrazovanja, a kako bi im se nadoknadili troškovi isplaćenih nagrada za učenike koji se obrazuju u zanimanjima u sustavu vezanih obrta, kako bi njihovi mentori dobili naknadu za utrošak radnih sata utrošenih na poučavanje te kako bi im se nadoknadio trošak uložene opreme, strojeva, inventara i materijala za prethodnu školsku godinu 2021/2022. Tako je u periodu 2016.-2020. putem istog javnog poziva dodijeljeno 1.316 potpora gospodarskim subjektima za izvođenje naukovanja u ukupnom iznosu od 11,5 milijuna EUR.

Zanimljive činjenice o hrvatskom obrtništvu:

· U Hrvatskoj je trenutačno registrirano više od 106 tisuća obrta koji zapošljavaju više od 215 tisuća osoba.

· U ovoj godini imamo 7.547 obrta više, u odnosu na prošlu godinu riječ je o rastu od 7,6 %.

· Samo u svibnju 2023. broj obrta veći je za 1,2% ili za 1.305 obrt.

· Najveći brojčani i postotni rast broja obrta ostvaren je u cehu uslužnog zanatstva (6.072 obrta više ili 12%), frizera, kozmetičara, njege tijela i fitnesa (681 obrt više ili 8,9%) te prijevoza osoba i stvari (721 obrt više ili 8,8% ).

· U travnju je u Hrvatskoj bilo 159 nezaposlenih majstora, naspram 18 tisuća osoba s nekim stupnjem višeg ili visokog obrazovanja.