Osjećaj zabrinutosti obuzima mnoge i ako se tako osjećate, niste jedini. Klinički psiholog iz Washingtona objasnio je zašto i kako nam to šteti, te što učiniti da si olakšamo situaciju
POKREĆE IH, ALI I UNIŠTAVA
Kad vam briga preuzme život: Stalno na rubu i bez opuštanja
Zabrinutost je u potpunosti preuzela moj život. Brinula sam se oko svega i svakoga, i uvijek sam bila spremna na to da će stvari krenuti u krivom smjeru, rekla je za Washington Post menadžerica Marla White (55) iz Los Angelesa. I nije jedina.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:23
Prema Gallupovom istraživanju iz 2018. godine čak 45 posto Amerikanaca svakodnevno osjeća zabrinutost, još od 2006. godine. Klinička psihologinja dr. Jelena Kecmanovic kaže da je riječ o jednom od najčešćih stanja s kojim joj dolaze pacijenti.
- Brinu se o poslu, vezama, djeci, zdravlju i novcu. Kad briga postane stalna, dugoročna i ne mogu je više kontrolirati, to može ozbiljno narušiti njihovu svakodnevicu - pojašnjava dr. Kecmanovic dodajući da ukoliko zabrinutost prate simptomi poput nervoze, slabe koncentracije, napetosti mišića, umora i slabog sna, možda je riječ o općem anksioznom poremećaju.
- Riječ je o novijem terminu i opći anksiozni poremećaj se kao dijagnoza u Američkom psihijatrijskom udruženju javlja od 1980. godine. Istraživanja i promatranja pokazuju da izrazita zabrinutost i ovaj poremećaj stoje u podlozi brojnih poremećaja koje poznajemo od ranije, poput depresije, ili su više u fokusu javnosti poput opsesivno kompulzivnog poremećaja ili posttraumatskog stresnog sindroma, kazala je ona.
Ljudi koji često osjećaju zabrinutost obično pate u tišini. Melisa Robichaud utemeljiteljica je Cognitive Behavior Therapy centra te autorica knjige “The Generalized Anxiety Disorder Workbook". Kaže da njezini pacijenti ističu kako nisu ranije tražili pomoć za GAD smatrajući je nepotrebnom i jer su im oduvijek drugi govorili da je zabrinutost dio života. A mnogo ljudi pati dugo vremena.
- Često vidim ljude koji se s tim bore 10, 20, pa čak i 30 godina, tvrdi Robert L. Leahy, osnivač Instituta za kognitivnu terapiju u New Yorku i autor knjige "The Worry Cure".
Kakav je osjećaj?
- Imam osjećaj kao da mi mozak radi 100 na sat čitavo vrijeme, a zatim se zavuče u zečju rupu. Stalno sam na rubu i nikad se ne mogu opustiti - ispričao mi je jedan od mojih pacijenata, a drugi je kazao da je stalno iscrpljen i ne može uživati u životu, opisuje dr. Kecmanovic.
Studije su pokazale da od 5,7 do 11,9 posto odraslih Amerikanaca u nekom trenutku života proživljava simptome općeg anksioznog poremećaja, dok simptome liječi manje od pola. Mnogi ljudi s tom dijagnozom također imaju i druge anksiozne poremećaje i depresiju, kao i brojne probleme na poslu i u privatnom životu.
Ovaj poremećaj utječe ne samo na psihičko, nego i na fizičko zdravlje stvarajući rizik za nastanak kardiovaskularnih bolesti. Unazad nekoliko desetljeća pojavili su novi faktori koji su omogućili bolje razumijevanja poremećaja, a liječenje negativnih faktora izravno pomaže ljudima koji se previše brinu.
Mnogi brigu smatraju pozitivnom vrlinom
Ljudi koji trpe zbog općeg anksioznog poremećaja pozitivnije razmišljaju o zabrinutosti od opće populacije. Često zabrinutost smatraju motivirajućom te im ona pomaže da se pripreme za loše ishode. Čak je smatraju dobrom karakternom osobinom, a pojedinci čak vjeruju da zabrinutost pokazuje koliko je nekome stalo.
White i njezini šefovi obožavali su činjenicu da se ona brine oko svakog detalja prilikom organizacije poslovnih evenata te da uvijek ima spreman plan B, C pa čak i D. Upravo te dvije manifestacije općeg anksioznog poremećaja - perfekcionizam i stavljanje posla iznad privatnih ciljeva, često se u našoj kulturi nagrađuje.
No istraživanja su pokazala da zabrinutost uopće ne pomaže ljudima da se bolje pripreme za budućnost, niti im pomaže da se osjećaju bolje u trenucima kad se pojavi loš ishod.
Dodatno, riječ je o ljudima koji ne rješavaju probleme na dobar način. Često odugovlače, a to je kao i perfekcionizam, povezano s lošim rezultatom posla. Rješenje je, kad se susretnete s nekim takvim, pokušati mu skrenuti pažnju na pozitivne vrijednosti i moguću ambivalentnost prema promjeni. Mijenjajući takva uvjerenja, otvara se put prema životu s manje zabrinutosti.
Uvijek je katastrofa
Ljudi koji se previše brinu skloni su uvijek vidjeti najcrnji mogući scenarij i očekivati najgori ishod. Nedavna studija je pokazala da se kod 91 posto ljudi s općim anksioznim poremećajem nisu ostvarile crne prognoze.
Psiholog Daniel Gilbert iz Harvarda u njegov kolega Timothy Wilson iz Sveučilišta u Virginiji otkrili su da su ljudi općenito vrlo loši u predviđanju toga kako će na njih djelovati neki budući događaji. Njihov rad pokazuje da ljudi vole precijeniti emocionalni učinak loših zbivanja i podcijeniti njihovu sposobnost da se nose s tim zbivanjima.
- Čak i kad se negativne prognoze ostvare, najmanje 70 posto ljudi je u mogućnosti nositi se s njima, tvrdi Leahy.
Način na koji možete smanjiti katastrofična predviđanja je da se usredotočite na rješenje problema. Zabrinuti ljudi često probleme vide kao prijetnju, sumnjajući pritom u svoju sposobnost rješavanja problema. Svjesni su da je rano prepoznavanje problema ujedno i dio rješenja, no dio u kojem osmišljavaju konkretna rješenja i biraju najbolje rješenje, nije baš uspješan.
Vrte se oko brige, a ne oko rješenja
Zabrinutost je kognitivna aktivnost, što znači da se odvija u umu. No kad smo preokupirani zabrinutošću, ne možemo se fokusirati na ono što je ispred nas. Ljudi koji su često zabrinuti uglavnom ne razmišljaju o aktualnim problemima i svu svoju aktivnost prebacuju na moguće buduće ishode.
Istraživanje Sveučilišta u Pittsburghu pokazalo je da kod ispitanika s podijeljenom pažnjom najbolje funkcionira pristup tzv. "fokusirane pažnje" koji će ih prenuti iz misli ili u najmanju ruku umanjiti njihovu zabrinutost. Za usporedbu, prihvaćanje misli bez pokušaja da ih promijenimo neće uopće pomoći. Zato savjetuju redovitu meditaciju.
Neizvjesnost ih 'ubija'
Među najvećim pokretačima zabrinutosti je nepodnošenje nesigurnosti. Ljudi koji previše brinu ne vole nesigurnost, a zabrinutost je način na koji je umanjuju. U svakoj prilici izbjegavaju nesigurne situacije, čak i kad to znači da propuštaju život.
Prof. Douglas Mennin iz Columbije istraživao je zabrinutost i tvrdi da ljudi koji s općim anksioznim poremećajem također više strahuju od negativnih emocija.
- Skloni su organizirati živote na vrlo predvidljiv način uz čvrstu strukturu i rutinu, redovito birajući zlo koje poznaju radije nego da se otvore novim mogućnostima - kazao je.
Kratkoročno, nove mogućnosti donose još anksioznosti. No radost i vitalnost nekoga tko je postigao bogatije i smislenije postojanje također podižu raspoloženje pa će zabrinutost i anksioznost s vremenom nestati.
Karakteristike pretjerane brige
Postoje ponašanja koja nam ulijevaju osjećaj sigurnosti, no ako ih previše ponavljamo mogu voditi u opći anksiozni poremećaj. Stalno traženje sigurnosnih rješenja, provjeravanje svake sitnice, hiperbudnost i nemogućnost delegiranja zadataka opisuju takva stanja dok drugi tip uključuje strategiju izbjegavanja, odnosno pokušaj da se izbjegava promjena što je dulje moguće.
Umjesto da sedmi put provjeravate gdje se nalazi vaš tinejdžer, pokušajte spremiti mobitel i apstinirati od provjere, pa da vidimo što će biti. Iskušajte istu tehniku sljedeći put kad pokušavate odgoditi težak projekt na poslu i umjesto toga sami poduzmite prvi korak.
Možda se iznenadite kad otkrijete da, iako osjećate anksioznost, možete izbjeći zaštitna ponašanja. Što ih više izbjegavate, postajete slobodniji od briga. Stoga, ne brinite: Faktori koji brigu pretvaraju u opći anksiozni poremećaj i strategije kojima se oni poništavaju dio su pristupa kognitivne bihevioralne terapije. Slijedeći self help priručnike ili aplikacije može pomoći, no ipak je preporuka da ukoliko osjećate takve tegobe pomoć potražite od stručnjaka.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:
Pokretanje videa...
12:21
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
