Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
Powered by HEINEKEN Hrvatska

Dolazak klimatskih migranata - što će biti s Europom?

Poplave i požari opetovano pokazuju kolika je sila prirode i da se od takvih pojava čovjek teško može obraniti. Zato, kad klimatske promjene dožive svoj vrhunac, milijuni ljudi diljem svijeta morat će potražiti drugi dom

Klimatske promjene pretvorit će više od 143 milijuna ljudi u klimatske migrante, barem ako je suditi prema izvještaju Svjetske banke iz 2018. godine. Većina te populacije napustit će područja poput supsaharske Afrike, južne Azije i Latinske Amerike, što su ujedno i tri područja koja će najviše pogoditi klimatske promjene. Nadolazeće migracije preselit će velik dio stanovništva u sljedeća tri desetljeća iz ruralnih područja u urbana područja, stoga ne iznenađujuće činjenica da će najsiromašniji ljudi u najsiromašnijim zemljama biti najteže pogođeni.

Drugo izvješće, ''Groundswell - Preparing for Internal Climate Migration'', ipak daje dozu optimizma te poručuje da bi se, ako svijet počne djelovati na vrijeme kako bi smanjio emisije stakleničkih plinova i ozbiljno se uključi u planiranje održivog razvoja, poplava „klimatskih migranata“ mogla smanjiti za 80%.

ŠTO NAS ČEKA Mediteran se zagrijava najbrže na svijetu - postat će pustinja?

Što je s Europom?

Predviđa se da će klimatske promjene rezultirati većim sušama, poplavama, toplinskim valovima i drugim ekstremnim vremenskim uvjetima, kao i intenzivnijim olujama te porastom razine mora. Nažalost, takvo vrijeme ostavit će traga na poljoprivredi te ju, u nekim dijelovima svijeta, učiniti i nemogućom.

U studiji objavljenoj 2016. godine Michael Werz i Max Hoffman naglašavaju da se Europa nalazi u posebno izazovnom političkom položaju. Rastuća migracija iz Afrike - koja je uglavnom nezakonita - dugo je bila sporno pitanje u Europskoj uniji. Na temelju toga je i nastalo partnerstvo s Afričkom unijom kako bi se poboljšala sigurnost na moru i formalizirali putovi migracija. Fokus partnerstva bio je bolja koordinacija kako bi se smanjile ilegalne imigracije, no autori studije tvrde da ipak nije uloženo dovoljno truda i napora kako bi se suočili s temeljnim uzrocima migracija kao što su klimatske promjene, ruralni poremećaji i sukobi.

Foto: Guliver/Shutterstock

Trenutna migracijska kriza na Mediteranu potaknuta je građanskim ratom i nemirima u Siriji, Libiji i drugim mjestima. No Werz i Hoffman tvrde da njezini korijeni idu dublje. Budući da klimatske promjene utječu na osnovne uvjete okoliša kao što su oborine i temperature, to pridonosi učestalijim pojavama poplava, suša i drugih prirodnih katastrofa. Dugoročno gledano, ti će uvjeti uvelike promijeniti ruralna područja jer će utjecati na sektore kao što su poljoprivreda, stočarstvo i ribolov. Riječ je o čimbenicima koji istiskuju margine ruralnog života te prisiljavaju ljude da svoj dom potraže negdje drugdje. 

DUBOKO SMO ZAGLIBILI Za 10 godina doći ćemo na točku s koje nema povratka!

S druge strane, klimatske promjene nisu jedini ili čak primarni uzrok migracija, ali su ipak važan čimbenik te ih se ne bi smjelo zanemariti. Čak i kad čujemo da migranti navode ekonomske probleme kao razlog zbog kojeg bježe iz zemlje, treba imati na umu da ovdje utjecaj klimatskih promjena često leži ispod površine. Primjerice, poremećaji u poljoprivredi uzrokovani sušama rezultat su povećanja cijena tih namirnica na tržištu.

Europska mapa klimatskih promjena

Zoi Environment Network je u suradnji Europskom unijom izradila mapu koja predstavlja potencijalne klimatske promjene koje će se dogoditi u Europi. Na njoj vidimo da Europu očekuju velike promjene, uključujući sve češće i intenzivnije oborine, toplinske valove, povlačenja ledenjaka i mijenjanje kopnenih ekosustava.

Foto: Zoi Enviroment Network/Screenshot

Uz to, treba imati na umu da takve promjene utječu i na zdravlje jer, kako se učestalost toplinskih valova u Europi bude povećavala, zdravstveni rizici povezani s toplinom i stopa smrtnosti zabilježit će porast. U srednjoj i istočnoj Europi mapa predviđa smanjenje ljetnih oborina, što će dovesti do povećanja rizika od požara na tresetištima (mokri životni okoliš), dok su u sjevernoj Europi predviđene češće zimske poplave, ugroženost ekosustava i destabilizacija tla. Što se tiče Sredozemlja i južne Europe, predviđa se da će visoke temperature i suše smanjiti dostupnost vode i produktivnost usjeva te također povećati rizik od požara.

PROJEKCIJE ZA 21. STOLJEĆE Očekuje se podizanje razine Jadrana od 30 do 65 cm

Zašto klimatske migracije predstavljaju problem? Zato što će doći do prenapučenosti gradova, a Kanta Kumari Rigaud, glavna specijalistica za okoliš u Svjetskoj banci, upozorava na kobne posljedice koje bi se mogle dogoditi nakon toga: - Mogli bismo vidjeti povećanu napetost i sukobe kao rezultat potražnje za osnovnim životnim resursima kao što su voda i hrana - objašnjava Rigaud te dodaje da upravo zato moramo reagirati na vrijeme.

HEINEKEN Hrvatska je dvije godine zaredom dobio Indeks DOP-a za odgovorne politike i prakse upravljanja okolišem, prestižno nacionalno priznanje Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj.

Tema: Kreni od sebe, za bolji svijet

Komentiraj, znaš da želiš!