Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata

Banke vam više neće moći tako lako dati brzi gotovinski kredit!

None Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Krediti se neće moći odbravati ako bi za njihovu otplatu trebao ići i dio plaće klijenta koji je zaštićen od ovrhe, ali bankari će i izgubiti svoje masne bonuse ako budu neoprezno odobravali takve kredite.

Nakon brojnih upozorenja i najava, HNB je odlučio otežati banakama davanje gotovinskih kredita koji su doživjeli svoju ekspanziju prošle godine. Express i 24sata su među prvima upozoravali na njihov rast i potencijalne probleme koje mogu donijeti građanima.

Rast gotovinskih nenamjenskih kredita u protekle je dvije godine dao najveći doprinos jačanju zaduživanja kućanstava kod kreditnih institucija, čineći približno dvije trećine njegovog ukupnog povećanja. Gotovinski nenamjenski krediti tijekom 2018. povećani su za 5,4 mlrd. kuna, što uz zabilježeni rast od 2,9 mlrd. kuna u 2017. i 1,7 mlrd. kuna godinu ranije jasno ukazuje na značajno intenziviranje ovog oblika kreditiranja. Tako su na kraju 2018. nenamjenski krediti činili su gotovo 40% ukupnih kredita kućanstvima, u usporedbi sa 33% dvije godine ranije, priopćili su iz HNB-a.

Analiza koju je Hrvatska narodna banka provela krajem 2018. i početkom 2019. pokazala je kako kreditne institucije u Hrvatskoj pri odobravanju gotovinskih nenamjenskih kredita primjenjuju blaže standarde utvrđivanja kreditne sposobnosti nego kod stambeno potrošačkoga kreditiranja. Tako banke u nekim slučajevima odobravaju skuplji, za potrošače nepovoljniji nenamjenski kredit, čak i kada procijene da potrošač nije kreditno sposoban za stambeni kredit istog iznosa i ročnosti.

VUJČIĆ UPOZORAVA: 'Gotovinski krediti nisu novi 'švicarac', no paralele postoje'

Potencijalni rizici utoliko su veći što u posljednje dvije godine najbrže rastu nenamjenski krediti bez zaloga i oni s izvornim rokovima dospijeća od deset godina, koji se u prosjeku odobravaju i na mnogo veće iznose nego krediti s kraćim rokovima dospijeća. Ovi krediti po svom karakteru i nisu pravi potrošački krediti, već vjerojatnije služe kao supstituti za druge vrste kredita (stambene) čiji su uvjeti odobravanja stroži.

Dodatan izvor rizika predstavlja činjenica da Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK) još uvijek nije nastavio s radom, pa je pravo stanje ukupnog duga tražitelja kredita, ali i njegove sposobnosti servisiranja tog duga, teško točno utvrditi.

Zato su sad uvedena nova pravila, a najvažnije je da banka neće moći odobravati kredite ako bi za njihovu otplatu trebalo odlaziti znatno više od dohotka građana nego je zabranjeno ovršiti.

Za svaku godinu se iznos zaštićen od ovrhe posebno određuje.

Hrvatska narodne banka preporučuje kreditnim institucijama da za sve nestambene kredite potrošačima s izvornim rokom dospijeća jednakim ili većim od pet godina i primjenjuju jednake kriterije utvrđivanja kreditne sposobnosti tražitelja kredita kao što ih primjenjuju za stambeno potrošačke kredite (odnosno, uzimanje u obzir minimalnih troškova života koji ne mogu biti manji od iznosa propisanog Ovršnim zakonom kojim se regulira iznos dijela plaće zaštićenog od ovrhe).

U  2019. godini je određen iznos prosječne plaće od 6237 kuna. Svima kojima su računi blokirani zbog ovrhe od 1. siječnja mogu računati na nešto veće iznose na zaštićenom računu, pisao je nedavno Tportal.

Što se tiče ovrhe zbog naplate drugih računa, ako je plaća jednaka ili veća od utvrđenog prosjeka, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine prosječne neto plaće, a ako je manja od utvrđenog prosjeka, izuzet je iznos u visini tri četvrtine neto plaće, uz uvjet da iznos za isplatu ne prelazi dvije trećine prosječne plaće.

U konkretnom slučaju, ako je plaća jednaka ili veća od 6237 kuna, od ovrhe je izuzeto 1559,25 kuna (1/4 plaće) kada se ovrha provodi zbog uzdržavanja djeteta (alimentacija), odnosno 4158 kuna (2/3 plaće) ako se provodi zbog naplate drugih tražbina.

Primjerice, ako radnik prima neto plaću od 7000 kuna, a ovrha se provodi zbog neplaćenih računa, isplaćuje mu se 4158 kuna, a 2842 kune raspoložive su za ovrhu, izračunao je početkom godine Tportal.

Negativne posljedice daljnjeg brzog rasta takvih kredita mogle bi se u cijelosti osjetiti tek u silaznoj fazi gospodarskog ciklusa.

Naime, brzo rastuća izloženost banaka nenamjenskim gotovinskim kreditima bez zaloga dovodi do visoke akumulacije kreditnog rizika, koji bi svojom materijalizacijom u situaciji pogoršanih makroekonomskih kretanja mogao prouzrokovati snažan porast neprihodonosnih kredita i veće gubitke banaka, ali i oslabiti buduću potrošnju kućanstava.

HNB je odlučio udariti i po džepovima bankara kojima se uspješnos poslovanja mjeri i po visini kredita koji su odobrili, ali i da moraju imati veće rezerve u slučaju da građani ne mogu vraćati kredite.

 - HNBje tako u okviru supervizorskih ovlasti od banaka zatražio da u svoje interne procjene kapitalnih zahtjeva uključe potencijalne gubitke po gotovinskim nenamjenskim kreditima, te svojim internim propisima osiguraju jasne mehanizme za povrat dijela bankarskih bonusa u slučaju prekomjernih gubitaka po ovim plasmanima - ističe se u priopćenju

Pooštravanjem uvjeta novog kreditiranja rast rizika u bankama se može usporiti, a građane pritom usmjeriti na razboritost pri zaduživanju, kažu HNB-u.  

Hrvatska narodna banka sustavno će pratiti uvjete odobravanja svih kredita potrošačima te po potrebi prilagoditi opisane mjere.

 

Komentari (75)
  • I ne trebaju. Ako nisi sposoban vracati onda ga ne trebas ni dobiti, ja prvi. Daj svima pa kasnije plakanje da banke pljackaju narod. Ne pljackaju, narod je sam sebe uvalio u to, opet ja prvi.

    28. 2. 2019,   11:21
  • U Hrvatskoj uzeti kredit, bilo kakav?! Otplatio sam dva nova automobila u petogodišnjim intervalima od 60 rata i nikad više. Platio sam skoro 4 auta. Koliko imaš toliko se rastegneš i gotovo. Ne treba žaliti ni za čime što nisi u stanju podnijeti financijski.

    28. 2. 2019,   11:48
  • zašto političari koji zajebu ne izgube svoje masne bonuse nego ih se još nagradi što su zajebali hrvate

    28. 2. 2019,   12:28