Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata

Gdje je nestalo 50 milijuna €? Marić: Vlada ispunjava obveze

None Foto: Patrik Macek/Davor Višnjić/Pixsell

Tjednik Nacional objavio je da je nadbiskup Josip Bozanić raspustio cijeli Prebendarski zbor na čelu s monsinjorom Mijom Gabrićem, i to zbog financijskih makinacija

Ministar financija Zdravko Marić nije htio komentirati financijsku aferu na Kaptolu tešku pedeset milijuna eura i naglasio da država, sukladno međunarodnim ugovorima i  sporazumima, ispunjava svoje obveze prema svim vjerskim zajednicama.

Novinari su ga na konferenciji za novinare u Banskim dvorima pitali prati li skandal u Katoličkoj crkvi oko otuđenih pedeset milijuna eura, a s obzirom na to da država temeljem ugovora s Vatikanom izdvaja za Crkvu oko 640 milijuna kuna.

Marić je odgovorio da RH i državni proračun prema svim vjerskim zajednicama pa tako i Katoličkoj crkvi ispunjava svoje obveze, sukladno međunarodnim ugovorima i preuzetim obvezama.

"Tako da su u skladu s tim izdvajanjima definirana i određena načela i principi praćenja korištenja sredstava i mogu samo reći da postupamo sukladno svim tim  ugovorima i zakonima. A za pojedine slučajeve zaista ne bih ulazio u njih, ne bih komentirao", rekao je.

Država skrbi o imovini koja je u njezinom vlasništvu, a što se tiče drugih, svatko ima svoj dio odgovornosti, dodao je.

"Naša je isključiva odgovornost ispunjavanje obveza, ugovora i zakona i praćenje da se ta sredstva na propisan način koriste i tako i postupamo", kazao je.

UMANJILI IMOVINU Crkveni skandal: Smuljali su 50 milijuna eura i svi su smijenjeni

Bozanić raspustio Prebendarski zbor 

Tjednik Nacional objavio je da je nadbiskup Josip Bozanić raspustio cijeli Prebendarski zbor na čelu s monsinjorom Mijom Gabrićem, i to zbog financijskih makinacija kojima je Crkva navodno oštećena za 50 milijuna eura.

Ta je odluka Kaptola donesena, piše taj tjednik, i temeljem preporuke Vatikana, odnosno Kongregacije za kler. 

Donedavni dekan Zbora prebendara Mijo Gabrić u pismu koje je početkom srpnja uputio nadbiskupu Bozaniću priznao je krivnju, točnije da je investitorima omogućio potpisivanje hipotekarnih ugovora na imovini Zbora prebendara, o čemu je informirao Zbor, ali ne i Zagrebačku nadbiskupiju.

"Nažalost, moram priznati, a što će najvjerojatnije utvrditi i Komisija koja istražuje moj slučaj, da sam za vrijeme vršenja službe dekana Zbora prebendara teško prekršio kanonske odredbe o vremenitim crkvenim dobrima. Kao dekan Zbora sam dopustio i potpisao ugovore, tj. omogućio sam hipoteke na imovini Zbora prebendara kako bi investitori podigli kredite. Takvim poduzetim radnjama, osobito odobrenjem hipoteka, pridonio sam otuđenju i umanjenju vlasništva Zbora prebendara", stoji u Gabrićevom pismu.

AFERA OD 50 MILIJUNA EURA Zbog malverzacija smijenili su najmoćnijeg financijaša Crkve

Pismo koje Nacional posjeduje datirano je na 6. srpnja 2017. godine. Tjednik piše da je time Gabrić priznao da je od 28. veljače 2002. do 17. ožujka 2017. pridonio otuđenju i umanjenju vlasništva Zbora prebendara za gotovo 50 milijuna eura. Riječ je o potraživanjima koja banke imaju osiguranima založnim pravom na nekretninama Zbora prebendara, tj. Zagrebačke nadbiskupije.

Nacional piše da je novac izgubljen ili pronevjeren u raznim građevinskim pothvatima u Zagrebu, i to u tzv. prebendarskim vrtovima u samom centru glavnog grada, gdje je Gabrić gradio šoping centar Cascade, koji je neslavno propao te je na tom mjestu danas hotel, te u Goricama. 

Gabrić je kažnjen tako da sedam godina ne smije vršiti crkvenu službu koja sadržava upravljanje crkvenim dobrima, pet godina javno ne smije govoriti o svim pitanjima vremenitih dobara Zbora prebendara, mora obaviti duhovne vježbe od 30 dana u kući monaha te Vatikanu uputiti zahtjev za opoziv titule kapelana Njegove Svetosti, piše Nacional.

Država sredstvima za izravnanje omogućava fiskalno ujednačeniji razvitak svih regija

Ministar financija Zdravko Marić u četvrtak na konferenciji za novinare predstavio je uredbu o pomoći jedinicama područne i lokalne samouprave za decentralizirane funkcije školstva, zdravstva, socijalne skrbi i vatrogastvo u ovoj godini, iz koje se, kako je rekao, vidi da država preuzima na sebe sredstva za izravnanje da bi omogućila fiskalno ujednačeniji razvitak svih hrvatskih regija.

Vlada je u četvrtak prihvatila uredbu o načinu izračuna financiranja decentraliziranih funkcija te izračuna iznosa pomoći izravnanja za te funkcije jedinica lokalne i područne samouprave za 2018. godinu te donijela odluke o minimalnim financijskim standardima za te funkcije.

Iz ove uredbe se vidi da država preuzima na sebe s pozicija pojedinih ministarstava ta sredstava za izravnanje kako bi se omogućio barem fiskalno čim ujednačeniji razvitak svih hrvatskih regija, da svi građani i korisnici javnih usluga imaju jednaki standard u školstvu, zdravstu i sl, kazao je Marić na konferenciji za novinare.

Ukupni iznos sredstava potreban za osiguranje minimalnih financijskih standarda preuzetih decentraliziranih funkcija za ovu godinu predviđen je u visini od 2,3 milijarde kuna i uvećan je za 4 posto u odnosu na 2017. godinu.

Decentralizirane funkcije se financiraju iz prihoda ostvarenih iz dodatnog udjela u porezu na dohodak (po stopi od 6 posto) i sredstava državnog proračuna s pozicija pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije, pojasnio je ministar financija Zdravko Marić.

Sredstvima pomoći izravnanja financira se razlika između prihoda ostvarenih iz dodatnog udjela u porezu na dohodak i bilančnih prava utvrđenih odlukama Vlade o minimalnim financijskim standardima.

Sredstva za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije, koja su se do sada osiguravala iz 16 posto prihoda od poreza na dohodak, odnosno udjela pozicije za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije u prihodima od poreza na dohodak, od ove godine osiguravaju iz drugih izvora financiranja državnog proračuna, a na razdjelima Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstva zdravstva te Ministarstva unutarnjih poslova. U ovoj godini za tu namjenu planirano je gotovo 1,65 milijardi kuna, od ukupno potrebnih 2,3 milijarde.

Vladinom odlukom o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje prava za financiranje minimalnog financijskog standarda javnih potreba osnovnog školstva, županije, gradovi i Grad Zagreb u ovoj godini imaju pravo na iznos od gotovo 885 milijuna kuna, što je za 4 posto više u odnosu na 2017. godinu.

Za javne potrebe srednjih škola i učeničkih domova previđen je iznos od 438 milijuna kuna, također 4 posto više nego lani.

Za decentralizirane funkcije za zdravstvene ustanove ukupni iznos planiranih sredstava za ovu godinu utvrđen je u visini od 387,9 milijuna kuna ili 4 posto više nego lani.

Odlukom, pak, o minimalnim financijskim standardima centara za socijalnu skrb i troškove ogrjeva korisnicima koji se griju na drva za 2018. utvrđen je iznos od 96,13 milijuna kuna ili 1,01 posto više nego u 2017.

Za decentralizirano financiranje domova za starije i nemoćne utvrđen je iznos od 164,5 milijuna kuna ili 7,42 posto više nego u 2017., a za decentralizirano financiranje djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi gotovo 315 milijuna kuna ili 4 posto više.

Ove godine pripremit će se paket daljnjih poreznih rasterećenja

Na upit novinara hoće li eventualno smanjivanje stope PDV-a, koje je najavio premijer, koristiti samo trgovcima, Marić je rekao da se vidi da u posljednje dvije godine hrvatske javne financije puno bolje stoje, "čak i znatno iznad očekivanja" te da najbolje potvrde toga dolaze i od domaće stručne i opće javnosti i s međunarodnih tržišta. Spomenuo je u tom spomenuo Fitchovo podizanje kreditnog rejtinga Hrvatske prošli petak za jedan stupanj, na BB+.

Podsjetio je da je Vlada već u prvoj godini hrabro krenula u porezno rasterećenje. Dodao je da su se pritom dobri rezultati pokazali i u segmentima poreza na dobit i poreza na dohodak, na koji je stavljen najveći naglasak u prvoj godini mandata, pa je došlo do dizanja raspoloživog dohotka i stimuliranja potrošnje dakle dizanje standarda.

"Kroz realni sektor spuštanje stope poreza na dobit jedan je jaki mehanizam za dizanje investicija i zapošljavanja. Tim smjerom i nastavljamo, ove smo godine prezentirali ostatak mjera koje su bile originalno zacrtane", navodi.

Iako je, kaže, PDV najznačajniji prihod državnog proračuna, koji bi planom za ovu godinu trebao iznositi 50 milijardi kuna, kombinirat će se miks različitih mjera u poreznom sustavu koje će značiti dodatni krug rasterećenja. A da to ne bi bilo samo prelijevanje prema maržama trgovaca, napomenuo je da će se pomno razmotriti koji će biti najbolji način za porezno rasterećenje. 

"S porezima ne treba žuriti, sve treba dobro promisliti. Porez na nekretnine nije na stolu, fokus je na PDV-u i ostalim porezima, kako i na koji način dodatno rasteretiti porezne obveznike, građane, poduzetnike, pojačati poreznu disciplinu i efikasnost prikupljanja poreza. Upravo je porez na dobit 2017. pokazao najbolji rezultat u odnosu na originalna očekivanja", rekao je. 

Po njegovim riječima, ove će se godine pripremati paket daljnjih poreznih rasterećenja. U pravilu veće porezne izmjene nije dobro raditi unutar godine, jer, ocijenio je, to komplicira posao ne samo poreznoj administraciji nego i poreznim obveznicima, poglavito poduzetnicima, kojima to stvara znatan trošak. "Stoga se u pravilu gleda da se te veće izmjene budu s početkom godine", kazao je.

O detaljima vezanim uz smanjenje PDV-a vodit će se razgovori.

 "U ovom trenutku to je tema koju smo najavili da ćemo na njoj raditi, kao i ostalim porezima", naveo je, najavivši da će se nastaviti smjerom poreznog i administrativnog rješenja. 

Do kraja prvog tromjesečja završetak procesa financijskog restrukturiranja cestarskog sektora

Kada je u pitanju sektor cesta i autocesta, Marić je ustvrdio da je napravljen veliki iskorak u početku njihova financijskog restrukturiranja te kako je prva četvrtina od ukupno gotovo pet milijardi eura duga tri cestarske kompanije uspješno restrukturirana i refinancirana na međunarodnom tržištu obveznicom uz povijesno niski kamatnjak. 

"Više nitko ne govori o prodaji, monetizaciji i sličnome, autoceste i ceste ostaju u Hrvatskoj, u našim rukama i pod našim upravljanjem", kazao je Marić.

Što se tiče druge i treće četvrtine duga, njega kane refinancirati na domaćem tržištu, a kako je kazao Marić, u visokoj su fazi razgovora s domaćom financijskom industrijom, poglavito bankama.

Očekuje da će taj proces biti okončan do kraja prvog tromjesečja, a možda i ranije, čime će se moći konstatirati da su tri četvrtine, pa čak i nešto preko toga, uspješno financijski restrukturirali, i time osigurali potrebni kisik tim kompanijama, resornom ministarstvu i ministru.

Kako je ustvrdio, cilj je dići cjelokupnu priču i vrijednost na jednu višu razinu te dati dodatan prostor za kvalitetu tog segmenta, čija je vrijednost, po Marićevim riječima, u gospodarstvu i društvu izuzetno velika.

Ova je godina po pitanju ukupnih dospijeća za državni proračun, ustvrdio je ministar financija, ipak nešto lakša i manje složena nego što je bila prethodna, no kazao je da to neće ništa promijeniti u pristupu upravljanja javnim financijama, a ustvrdio je da će se na vrijeme početi pripremati za obveznice, jednu međunarodnu i domaću, koje dospijevaju u sedmom mjesecu.

Naveo je da na globalne tijekove, u vidu politike Federalnih rezervi i Europske središnje banke, ne možemo utjecati, ali da će s druge strane učiniti sve da se dodatno smanji premija rizika za hrvatske obveznice.

"Ona je značajno smanjena, ali ja bih volio da se čim prije i više približimo nekim zemljama s kojima se volimo uspoređivati. Dakle da svi skupa plaćamo manje kamate, ne samo državni proračun odnosno mi kao porezni obveznici, nego i individualno kao građani i poduzetnici", poručio je Marić.

Još nema odgovora EK oko Uljanika

Upitan za komentar najave štrajka radnika Uljanika ukoliko do sutra ne dobiju plaću te ima li vijesti iz Europske komisije (EK), Marić je rekao kako u ovom trenutku još nisu dobili nikakav odgovor iz EK vezano uz odobrenje jamstva tom brodogradilištu.

Resorno ministarstvo gospodarstva uz pomoć Ministarstva financija radi intenzivno u tom dijalogu, kazao je Marić napominjući kako Vlada nije kriva niti odgovorna za poteškoće u tom brodogradilištu.

"Uljanik je dugo godina bio apostrofiran kao jedan od primjera uspješnog brodogradilišta, međutim sada smo došli u situaciju da su proizvodnja, radna mjesta, plaće su u jednoj izazovnoj poziciji", kazao je Marić.

Što se tiče štrajka, rekao je kako si postavlja pitanje protiv koga se uopće štrajka.

"Vlada nije unutra involvirana. Kompanija ima svoja tijela, upravljanje, nadzor", kazao je.

Vlada je na sjednici prošlog tjedna ovlastila Ministarstvo financija da izda državno jamstvo u iznosu od 96 milijuna eura u korist Hrvatske poštanske banke i/ili drugih poslovnih banaka u zemlji ili inozemstvu za zaduženje Uljanik Brodogradilišta radi provedbe sanacije i financijske konsolidacije, koje će postati aktivno tek po odobrenju EK.

 

 

Komentari (18)
  • Baš ste našli koga ćete pitati, pa taj ništa ne zna niti se ičega sjeća.

    18. 1. 2018,   14:43
  • što su kanonici, a što prebendari? kanonici žive na kaptolu i ništa ne rade, a prebendari žive na novoj vesi i pomažu im!

    18. 1. 2018,   17:08
  • Crkva okinuta za 50 milja eura? Pa koji k.??? Dali je itko ikad kontrolirao crkvu od drzavnih organa ili je ona sama za sebe? Bjez od onog kaj okuplja masu i kaj svi prakticiraju i bit ce ti dobro! Sve sama bagra i zavjera!

    18. 1. 2018,   14:53