Hrvatska je po konkurentnosti u 2018. pala na 61. mjesto među 63 države. Iza nas su samo Mongolija i Venezuela, a Plenković i dalje misli da su reforme odlične
NA SAMOM SMO DNU
Gore ne može: Plenki 'lupeta' o reformama, a mi i dalje tonemo
Treći smo u svijetu, ali odozdo. Treći najgori po konkurentnosti. To pokazuje zadnja analiza Instituta za razvoj poslovnog upravljanja, koji mjeri koliko neka zemlja dobro upravlja svojim resursima nastojeći omogućiti dugoročno stvaranje novih vrijednosti. Bolji smo doduše od Venezuele i Mongolije, samo dokle? Jer naš pad je kontinuiran.
I nakon objave te analize premijer Andrej Plenković je jučer Vladu odradio po staroj navadi, mirno, birokratski, kao da smo stanovnici najkonkurentnijih zemalja svijeta, Sjedinjenih Američkih Država, Hong Konga, Singapura ili Njemačke. Govoreći o novom ministru gospodarstva Darku Horvatu i potpredsjedniku Vlade Tomislavu Tolušiću, rutinski je odverglao svoje:
- Očekujem da im Sabor izglasa povjerenje te da na taj način kompletiramo Vladu i prionemo daljnjem poduzimanju reformi sukladnu našem programu i planu.
Potom je u optimističkom ključu prokomentirao preporuke Europske komisije ustvrdivši kako ih je manje nego lani.
- To je znak da smo kvalitetno radili na nacionalnom programu reformi. Ovoga puta sve što je EK preporučio je uvršteno u naš plan. Izrazito je važno da su prepoznati naši napori u fiskalnoj konsolidaciji, smanjujemo javni dug brže nego druge članice EU, izašli smo iz procedure proračunskog manjka, financijske institucije podigle su nam kreditni rejting prvi put nakon 13 godina... Mislim da ne čudi da su u nam 2017. i općenito financijske institucije i agencije za kreditni rejting podigle rejting prvi put od 2004. - naveo je Plenković dodavši kako će Vlada nastaviti sa svim onim što treba činiti u pogledu fiskalne konsolidacije i daljnjih reformi.
Egzodus i svemoćni političari
Ukratko, premijer misli da su hrvatske reforme odlične, uspješne i dovoljne te da se državne intervencije u uništena poduzeća mogu nastavljati unedogled.
Svi koji imaju veze s realnim sektorom znaju da to nije tako. Hrvatsku treba temeljito reformirati, kozmetičke promjene su samo alibi. Iz nekonkurentne zemlje, u kojoj vladaju svemoćni političari - koji bi bez politike bili kruha gladni jer nisu stručnjaci ni za što - mladi će nastaviti egzodus. Ovim tempom, Hrvatska će do 2050. godine biti starački dom u kojemu neće biti moguće naći radnika ni za što.
- Desetljeća nečinjenja i odgađanja nužnih promjena dovela su Hrvatsku na samo dno kad se promatra sposobnost privlačenja investicija, stvaranje poticajnog okruženja i napose uvjeta u kojima mladi i poletni članovi našeg društva vide za sebe i svoju obitelj budućnost u našoj zemlji - komentirao je pad Hrvatske na listi konkurentnosti. Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost (NVK).
Godišnjak svjetske konkurentnosti Instituta za razvoj poslovnog upravljanja objavljuje se od 1989. Hrvatska se ove godine našla na 61. mjestu. Na posljednjim mjestim ostale su Mongolija (62.) i Venezuela (63.).
Mudrinićeva se ocjena dramatično razlikuje od Plenkovićeve. Aktualni premijer se, doduše, zavarava jednako kao i svi njegovi prethodnici. Oni su mislili da je hrvatska ekonomija dobro skrojena samo je treba nasitno mijenjati.
Reforma državnih aparata nije počela
Vjerovali su da naš arhipelag javnih ustanova nije besmisleno velik i skup te da će male promjene u sustavu plaća i poreza popraviti stvar. No u Hrvatskoj sve ultimativno treba mijenjati želimo li se razvijati i imati nešto više od ovog polaganog, ali neumitnog propadanja.
Ako, primjerice, Plenković ne želi ukidati pojedine općine, gradove, županije, komore, institute, agencije i slične ustanove, može ih staviti na tržište - ako mogu opstati, nitko ih neće ukidati. Izuzetak su dakako one ustanove koje su bitne za kulturu, socijalni sustav, nacionalnu sigurnost itd. Njima treba ostaviti dotacije. No Plenkoviću ni to nije na pameti. Plenković griješi i kadrovski. Nije trebao poznavati stečajno ili insolvencijsko pravo da bi znao kako će se stvar u Agrokoru raspetljati - dovoljno je bilo da se raspita za Škegru i Ramljaka. Sve su to moćne poluge stare, dogovorne ekonomije, koja je u tranziciji postala ortački kapitalizam - a taj nigdje nije konkurentan. Kako se taj sustav održava, država zakonomjerno propada. Hrvatska je 2018. pala za dva mjesta u odnosu na godinu ranije. Ogorčen komentar na Facebooku iznio je dr. Velimir Šonje:
- Imamo najveći omjer prihoda opće države i BDP-a među zemljama nove Europe, povećali smo porezne i slične terete u odnosu na BDP za oko 3% BDP-a od 2012. do danas. Ustostručili smo programe i iznose državnih poticaja za ovo i ono i to, garantne sheme, subvencije i poticajne kamatne stope niču kao gljive poslije kiše.
Porezi nam neprestano rastu
Oduprli smo se napasti da privatiziramo bilo što značajno već više od desetljeća, nema teorije da se smanje trošarine kad cijena nafte raste. Odbili smo reformirati zdravstveni sustav. I dalje zapošljavamo oko 400.000 direktno u najšire definiranom državnom sektoru, u prosjeku radimo 31-32 godine. Stopa poreza na dohodak, ona najviša je na 36%, što je puno više nego u zemljama na sličnom stupnju razvitka, sve radimo kako treba, sve ide po planu, i onda ovako... Jel’ treba još nabrajati?! Read my lips: ne-mo-gu-će!
Slično mišljenje imaju i drugi ekonomski analitičari.
- O padu hrvatske konkurentnosti govorimo već više od desetljeća. Imamo propise koji postaju prepreka investitorima, imamo nesređene gruntovnice, fiskalne barijere i naši parafiskalni nameti su investitorima nerazumljivi. Porezno opterećenje je jako visoko, a to odbija investitore. Kod nas je administracija loša, porezna opterećenja su enormno visoka, kao i opterećenje rada i kapitala. Primjerice, Irska ima puno niže porezno rasterećenje. Za 100 eura bruto u Irskoj ćete na ruke dobiti 70 eura, a kod nas svega 50 - kaže makroekonomist Damir Novotny pa zaključuje: “Uvijek možemo pasti još i niže, ali nadam se da nećemo”.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
